“Slobodan Praljak nije ratni zločinac i s prijezirom odbacujem vašu presudu”, rekao je general Slobodan Praljak jučer u haškoj sudnici prije nego je popio otrov. Umirovljeni general pukovnik Hrvatske vojske i HVO-a tako si je oduzeo život nakon što je Žalbeno vijeće potvrdilo njegovu prvostupanjsku kaznu od 20 godina zatvora.
Praljak je završio tri fakulteta. Godine 1970. postao je inženjer elektrotehnike nakon diplome na Fakultetu elektrotehnike u Zagrebu. Godine 1971. diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu filozofiju i sociologiju. Godine 1972. je diplomirao na Akademiji za kazalište, film i televiziju (danas Akademija dramske umjetnosti) u Zagrebu. Predavao je filozofiju i sociologiju.
Tijekom sedamdesetih i osamdesetih bio je kazališni redatelj u Zagrebu, Osijeku i Mostaru. Režirao je televizijsku seriju Blesan i tulipan, TV drame Novela od Stanca i Sargaško more, dokumentarni film Smrt psa (1980.), film Povratak Katarine Kožul (1989.) te dokumentarne video radove Sandžak i Duhan (oba 1990.).
Tijekom rata u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini bio je istaknuti, ali i kontroverzni vojni zapovjednik. Na početku Domovinskog rata 1991. godine pristupio je dragovoljno oružanim snagama Republike Hrvatske i promaknut je u čin general-bojnika. Dana 3. rujna 1991. godine kao dragovoljac sa satnijom hrvatskih umjetnika umarširao je u Sunju, gdje su se vodile krvave bitke koje i danas nisu do kraja opisane.
Tijekom 1992. i 1993. radio je kao jedan od 14 članova Vijeća nacionalne obrane Republike Hrvatske i član Hrvatskog državnog povjerenstva za odnose s UNPROFOR-om. Bio je visoki predstavnik Ministarstva obrane RH, a 13. svibnja 1993. imenovan je za predstavnika Ministarstva obrane u Hrvatskoj Republici Herceg-Bosni i Hrvatskom vijeću obrane.
Dana 9. studenog 1993. srušen je Stari most u Mostaru, a većina svjetskih medija je za taj čin optužila Hrvatsko vijeće obrane na čelu sa Slobodanom Praljkom kao načelnikom, iako je on razriješen dužnosti dan prije. Praljak tvrdi kako je most srušen aktiviranjem eksplozivnog naboja postavljenoga na lijevoj obali Neretve, na kojoj je bila Armija BiH.
Suborci iz rata cijelo su vrijeme hvalili generala. ”Ozbiljan i strog čovjek, uvijek spreman preuzeti kontrolu nad svime. Sve je moralo proći kroz zapovjedništvo i uvijek je tražio da se ispravno postupa sa zarobljenicima”, kaže branitelj Željko Krapijan. ”On je strahovito pametan, inteligentan, slučajeve je rješavao pojedinačno, ali mislim da je u trenutku, u sekundi, napravio psihološki profil pojedinaca. Odmah je vidio kako se s kime mora razgovarati, kakvim tonom”, sjeća se branitelj Željko Stojaković. Kada bi Praljak ugledao ustaško znakovlje kod nekoga, tražio je da se to odmah makne. ”Bio je među onim zapovjednicima koji su držali do čovjeka, do pojedinca. Za njega je svatko bio čovjek”, govore i danas oni kojima je general, elektrotehničar, filozof, kazališni i filmski čovjek zapovijedao, piše jutarnji.hr. Ovotjedno pitanje naše Web ankete je: