Nakon ljetnih suša, pravo jesensko vrijeme unazad mjesec dana pogoduje poljoprivrednicima pa su u tijeku intenzivne pripreme za jesensku sjetvu, ističe Matija Brlošić.
„Zadnjih mjesec dana možemo svjedočiti kao da se vrijeme promijenilo preko noći, imamo doista pravo jesensko vrijeme, primjerene temperature, kiše nam je lijepo palo, zadnjih mjesec dana vrijeme je idealno, ali na žalost sve prije toga je bilo ekstremno i nije bilo dobro. S obzirom na to da su kiše pale i da su se usjevi gotovo skinuli ranije, njive su prazne, ljudi polako kreću u sjetvu iako su savjeti nekih stručnjaka da nije dobro baš rano krenuti u sjetvu, ali vrijeme pokazuje i ljudi imaju osjećaj krenut će se. Nije to više ni rana sjetva jer je već sredina desetog mjeseca i nadamo se da će biti završena za nekih mjesec dana. Kolike će površine biti zasijane, to će svatko ocijeniti sam, hoće li sijati pšenice jednako, više ili manje, vjerojatno da će to biti nešto manje nego prošle godine, a ono jedino što možemo reći u ovome trenutku su vremenski uvjeti koji su za sada vrlo, vrlo dobri”, pojašnjava Brlošić upozoravajući da su cijene inputa i dalje visoke.
„Cijene sjemena su čak i više od tri puta skuplje nego što je bila merkantila i uvijek smo se protiv toga bunili, cijene gnojiva nešto su malo ipak pale, je li to rezultat povećanih količina gnojiva vrijeme će pokazati, kod zaštitnih sredstava nismo vidjeli trend pada, cijene su u proljeće otišle gore i zadržale tu razinu, gorivo ide malo gore, malo dolje, u načelu financijska godina nam neće biti sjajna jer suša i štete koje zadesile ovaj kraj su bile ekstremno visoke tako da će ipak poljoprivrednici morati posegnuti za nekim kreditnim sredstvima, a evo najava je da od danas kreće isplata potpora pa možda će to biti način da se možda podmire neka dugovanja ili da možda netko investira malo više u jesensku sjetvu”, kaže Brlošić.
Zaključuje da u takvim uvjetima poljoprivrednici ne mogu bitnije utjecati na uvjete i ukupno stanje u poljoprivredi.
„Mogli bismo utjecati da imamo recimo svoju zadrugu, da smo udruženi, vjerojatno bi mogli repromaterijal nabavljati 10 do 15 posto jeftinije, iskoristiti možda mehanizaciju na na bolji način, ekonomičnije, možda pronaći nekako svoje tržište ako bi imali određene količine koje možemo ponuditi, a s obzirom na to da je udruživanje poljoprivrednika doista teško kod nas, još ćemo morati počekati da se tako nešto u većem obimu počne događati”, kaže Brlošić.