„Direktor Univerzala nije uspio opravdati dramatično poskupljenje cijene odvoza otpada u Đakovu“

U petak 8. srpnja, đakovački Univerzal objavio je priopćenje za javnost  kojim se osvrnuo na cijene javne usluge sakupljanja otpada koje su u primjeni od 1. svibnja 2022. godine. Ovo priopćenje je potpisao direktor Stjepan Ripić, a ono je nastalo u povodu moje, dan ranije objavljene, analize aktualnih cijena usluge prikupljanja komunalnog otpada u slavonskim gradovima. U tablici koju sam priložio svom tekstu, nastaloj temeljem aktualnih cjenika 16 komunalnih tvrtki, bilo je vidljivo kako Đakovčani plaćaju najvišu cijenu za odvoz otpada u Slavoniji, Baranji i Srijemu.

Ovom prigodom moram konstatirati kako je vrlo pozitivno što je gospodin Ripić objavio priopćenje vezano za najnovije cijene odvoza otpada te što je pokušao pojasniti zašto je došlo do drastičnog poskupljenja te usluge u Đakovu. Naime, važno je, u trenutku kada brojni korisnici usluga Univerzala izražavaju veliko nezadovoljstvo činjenicom da su im računi za odvoz miješanog komunalnog otpada narasli od 50 do 120 posto, na primjeren način iskomunicirati najnovije odluke ove đakovačke komunalne tvrtke.

Svatko od čitatelja može prosuđivati u kojoj mjeri su argumenti iz priopćenja direktora Univerzala utemeljeni, tj. mogu procjenjivati koliko je utemeljeno njegovo opravdavanje velikog poskupljenja cijena odvoza otpada. Kako bih pomogao svima zainteresiranima doći do kvalitetnih odgovora i pridonio što boljem razumijevanju ove problematike, drznuo sam se ovdje prezentirati neke javno dostupne podatke.

S obzirom na to da imam više prigovora na sadržaj priopćenja Univerzala slobodan sam izdvojiti neke njegove sporne dijelove te predstaviti informacije koje sam prikupio, a koje su u popriličnom konfliktu sa argumentima direktora Ripića.

Idemo redom.

DIREKTOR S. RIPIĆ: „Korisnik koji je izradio usporedbu đakovačke cijene s okruženjem i plasirao je u medije, kao i cijela javnost, treba znati da komunalci u sredinama s kojima se povlači paralela, osim Vinkovaca i Našica, nisu ispunili svoju zakonsku obvezu, pa poskupljenja njihove korisnike tek očekuju!“

Đakovačke cijene sam usporedio („povukao paralele“) sa cijenama još 15 komunalnih tvrtki iz Slavonije, Baranje i Srijema jer svi djeluju u sličnom gospodarsko-društveno-političkom kontekstu.

Ako se pod ispunjavanje zakonske obveze misli na odredbe čl. 66. Zakona o gospodarenju otpadom (NN 84/2021), koji kaže da predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave (gradsko ili općinsko vijeće) o načinu pružanja javne usluge donosi odluku, onda direktor Ripić, gradonačelnik Mandarić i đakovački gradski vijećnici moraju znati kako je Odluku o načinu pružanja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada donijelo najmanje 15 gradova iz Slavonije, Baranje i Srijema. Na temelju podataka iz službenih gradskih glasila saznajemo kako su četiri gradska vijeća donijela potrebnu Odluku prije Đakova, a tri na isti dan kad i Đakovo. A što sve ta Odluka treba sadržavati vidljivo je u članku 66. Zakona.

U nastavku donosim popis gradova, iz ranije objavljene moje analize, koji su ispunili zakonsku obvezu i donijeli potrebnu Odluku, a u zagradi se nalazi datum sjednice gradskog vijeća na kojoj je donesena Odluka:

 Pakrac (16.12.2021.),
 Vinkovci (22.12.2021.),
 Našice (28.01.2022.),
 Beli Manastir (28.01.2022.),
 Donji Miholjac (31.01.2022.),
 Đakovo (31.01.2022.),
 Nova Gradiška (31.01.2022.),
 Požega (31.01.2022.),
 Valpovo (01.02.2022.),
 Virovitica (22.02.2022.),
 Ilok (26.02.2022.),
 Županja (16.03.2022.),
 Osijek (22.03.2022.),
 Vukovar (07.06.2022.),
 Slavonski Brod (11.07.2022.).

Od 15 gradova koji su donijeli potrebnu vlastitu Odluku o načinu pružanja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada, njih 11 ima nižu cijenu minimalne javne usluge (od 21,47 kn do 60 kn mjesečno, sa PDV-om) od Đakova.

Ako se pod ispunjavanje zakonske obveze misli i na odredbe čl. 77. Zakona o gospodarenju otpadom (NN 84/2021), koji kaže da je davatelj usluge (komunalno poduzeće) dužan prije primjene cjenika javne usluge sakupljanja otpada zatražiti suglasnost izvršnog tijela (gradonačelnika ili načelnika) jedinice lokalne samouprave na koju se cjenik odnosi, onda direktor Ripić, gradonačelnik Mandarić i đakovački gradski vijećnici moraju znati kako je na Cjenik javne usluge suglasnost do danas dalo najmanje devet gradonačelnika u Slavoniji, Baranji i Srijemu. Također, neka komunalna poduzeća su donijela nove cjenike (provela i savjetovanje s javnošću) i sada trebaju još samo dobiti suglasnost gradonačelnika na njih. Prema Zakonu, rok za izdavanje suglasnosti na cjenik je tri mjeseca od dana donošenja Odluke o sakupljanju komunalnog otpada.

U nastavku donosim popis gradova, iz ranije objavljene moje analize, čiji su gradonačelnici dali suglasnost na Cjenik javne usluge sakupljanja otpada, a u zagradi se nalazi datum suglasnosti objavljen u službenom gradskom glasilu:

 Pakrac (14.02.2021.),
 Vinkovci (21.03.2022.),
 Našice (05.04.2022.),
 Valpovo (07.04.2022.),
 Đakovo (15.04.2022.),
 Donji Miholjac (25.04.2022.),
 Ilok (24.05.2022.),
 Županja (24.05.2022.),
 Osijek (24.06.2022.).

Iz ovoga je popisa vidljivo kako su četiri slavonska gradonačelnika dali suglasnost na Cjenik prije gradonačelnika Đakova. Od samoga datuma odobrenja cjenika kod ovih gradiva puno je važnija cijena pražnjenja jednog spremnika. Naime, vidljivo je kako je u osam gradova gdje su gradonačelnici dali suglasnost na Cjenik daleko niža usluga pražnjenja jednog spremnika od 120 litara (od 4,50 kn do 7,91 kn, sa PDV-om) nego što je to slučaj u Đakovu (13,70 kn).

Stoga bi direktor Ripić, gradonačelnik Mandarić i đakovački gradski vijećnici morali znati da je, sukladno ovdje navedenim odlukama, u većini analiziranih gradova došlo do poskupljenja cijene javne usluge sakupljanja otpada, ali da nigdje ta cijena nije tako visoka kao u Đakovu. Velika je razlika kada nastupi poskupljenje od 20 ili 120 posto. Posebice kada je i ranija cijena odvoza otpada (kao u Đakovu) bila tako visoka. Neki slavonski gradovi će unatoč povećanju cijene sakupljanja otpada imati i dalje nižu (Ilok, Osijek, Pakrac, Županja) cijenu nego što su ju do sada imali Đakovčani (do 75 kn mjesečno). A mnogi stanovnici Đakova, nakon poskupljenja, danas plaćaju od 120 do 160 kuna račun za mjesečni odvoz miješanog komunalnog otpada (MKO), što podrazumijeva četiri pražnjenja zelenog spremnika.

Zanimljivo je da direktor Ripić spominje susjedne Vinkovce kao primjer grada koji je ispunio zakonsku obvezu. Naime, Grad Vinkovci nema vlastitu komunalnu tvrtku već otpad prikuplja privatno poduzeće Nevkoš d.o.o. iz Vinkovaca kojemu je očito isplativo poslovati po cijenama znatno nižim od Univerzala. Iz Cjenika tvrtke Nevkoš vidljivo je kako Vinkovčani (kuće i stanovi) plaćaju odvoz svoga otpada najviše 90 kuna mjesečno (za četiri odvoza MKO), dok njihovi susjedi Đakovčani za svoja kućanstva plaćaju i po 160 kn za Univerzalov mjesečni odvoz otpada.

Rekao bih da je za Univerzal poražavajuća usporedba sa tvrtkom Nevkoš i vinkovačkim odvozom otpada i zbog činjenice da Grad Vinkovci nema niti vlastitu deponiju, pa davatelj usluge (Nevkoš d.o.o.) mora plaćati deponiranje na odlagalištu izvan Vinkovaca. U tom smislu navedena vinkovačka komunalna tvrtka, zbog plaćanja naknade za odlaganje otpada na deponiju, ima jedan značajan trošak koji Univerzal nema s obzirom na to da otpad odlaže na deponiju u vlasništvu Grada Đakova.

Zanimljivo je i kako je kod tvrtke Nevkoš d.o.o. u 2021. godini na trošak osoblja (plaće zaposlenika – njih 75) otišlo 34 posto od ukupnog rashoda. S druge strane, Univerzal je u 2021. imao trošak osoblja (121 radnik) od 46 posto u odnosu na ukupne rashode poduzeća.

DIREKTOR S. RIPIĆ: „Osim toga, Zakon o gospodarenju otpadom zahtijeva samoodrživost djelatnosti sakupljanja i zbrinjavanja otpada, što znači da Univerzalova Poslovna jedinica Čistoća sama mora pokriti svoje – zbog inflatornih pritisaka, poskupljenja energenata i nepovoljnih tržišnih uvjeta – porasle troškove (…).“

Zakon o gospodarenju otpadom ne prepoznaje pojam samoodrživost, ali je istina da se iz Zakona može iščitati velika obveza davatelja usluge (u našem slučaju Univerzala) u pokrivanju svojih troškova.

Međutim, u čl. 65. Zakona o gospodarenju otpadom (NN 84/2021) stoji kako se javna usluga koja uključuje prikupljanja otpada na lokaciji obračunskog mjesta korisnika usluge miješanog komunalnog otpada, reciklabilnog komunalnog otpada i glomaznog otpada može, osim iz sredstava prikupljenih naplatom cijene javne usluge i ugovorne kazne, financirati i iz proračuna jedinice lokalne samouprave i iz drugih izvora.

Drugi izvor mogu biti i izdašna sredstva Europske unije, pa Univerzal i dalje može sudjelovati na EU projektima kao što je bio slučaj sa nabavom dva komunalna vozila vrijedna ukupno 1.670.133,00 kn, od kojih je bespovratno (EU potpora) bilo 1.419.613,05 kn. Projekt je dovršen u travnju prošle godine i Univerzal je unaprijedio svoj vozni park sa dva specijalizirana vozila za skupljanje otpada.

Najvidljiviji način financiranja javne usluge prikupljanja otpada od strane gradova i općina je ulaganje u građevine za gospodarenje otpadom. To mogu biti sortirnica, kompostana, nove kazete za deponiranje otpada, izgradnja postrojenja za iskorištavanje resursa deponije (npr. plina) za energetske svrhe, reciklažna dvorišta i slično. Primjer ulaganja Grada Đakova u građevine za gospodarenje otpadom je izgradnja drugog đakovačkog reciklažnog dvorišta („Vitika“ u Budrovcima) vrijednog 3.672.143,19 kn, a izgrađeno je i opremljeno s 85 posto bespovratnoga novca iz Kohezijskoga fonda Europske unije, dok je razliku (634.971,48 kn) do punog iznosa financirao Grad Đakovo. Novo đakovačko reciklažno dvorište otvoreno je u veljači 2022. godine.

Inflatorne pritiske i poskupljenje energenata imaju i svi drugi davatelji usluga, ali Đakovčani plaćaju najskuplji odvoz u Slavoniji, Baranji i Srijemu. Tako primjerice u Osijeku i Pakracu građani plaćaju najmanje dvostruko nižu cijenu odvoza otpada od stanovnika Đakova.

Iako je danas maloprodajna cijena naftnih derivata (benzin, dizel) na povijesno visokoj razini, zbog promjenjivosti cijena nafte na svjetskom tržištu, ali i primjerice cijene pšenice ili građevinskog materijala (kojem se cijena zadnjih tjedana smanjuje), nitko ne može procijeniti u kojem će pravcu cijene ići u narednom periodu. Može se dogoditi da, zbog smanjene potražnje, ubrzo dođe do snižavanja cijene navedenih proizvoda i snižavanja cijene energenata pa se postavlja pitanje bi li u tom slučaju Univerzal snizio cijene svojih usluga.

DIREKTOR S. RIPIĆ: „Potrebno je također naglasiti da deponiranje miješanoga otpada na odlagalištu Vitika generira troškove odlaganja i mehaničke obrade otpada, ali i troškove stalnog održavanja tijela odlagališta prema visoko postavljenim ekološkim normama“.

Korisnici nisu dužni plaćati navedene troškove već je to trošak davatelja usluge. O tijelu odlagališta „Vitika“ treba brinuti i njegov vlasnik, Grad Đakovo, jer treba čuvati kapacitete odlagališta za potrebe Đakovčana te izbjegavati potencijalno deponiranje otpada (bez obzira na naknadu) iz drugih hrvatskih gradova i županija.

Naime, navedena poslovna politika (prihvat otpad sa strane) donosi kratkoročnu zaradu za upravitelja deponije, ali i dugoročnu štetu za vlasnika deponije zbog gomilanja otpada sa strane što posljedično nameće potrebu ulaganja u sanaciju deponije te njezino proširenje izgradnjom novih kazeta (ploha za prihvat otpada na tijelu deponije).

Nejasno je na koje troškove mehaničke obrade se ovdje misli jer, koliko mi je poznato, na odlagalištu „Vitika“ u Budrovcima ne postoji postrojenje za obradu komunalnog otpada, kakvo je uobičajeno u regionalnim centrima za gospodarenje otpadom, koje bi imalo za cilj izdvojiti što više korisnih sirovina te smanjiti količinu otpada koji se odlaže na odlagalište. Na takav zaključak upućuje i dokument pod nazivom Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš – Izmjena zahvata sanacije i rekonstrukcije odlagališta otpada Vitika u Đakovu koji je izradila tvrtka Maxicon d.o.o. iz Zagreba u svibnju 2020. godine.

Točna procedura je u Elaboratu opisana na sljedeći način: „Otpad se do odlagališnih ploha dovozi kamionima sandučarima namijenjenim za prijevoz otpada. Na ulazu u odlagalište vrši se evidentiranje i vaganje otpada. Nakon vaganja se internim prometnim površinama direktno odvozi i odlaže na odlagališnu plohu. Otpad će se odlagati u 2 faze, prvo će se odlagati na odlagališnu plohu 2 dok se ne popuni do projektom predviđenih kota tada će se pristupiti izvedbi završnog brtvenog sloja plohe 2 i izgradnji dijela sustavnog otplinjavanja te spajanje sustava aktivnog otplinjavanja sa postrojenjem za obradu plina, dok će se novi otpad odlagati na odlagališnu plohu 3“.Nastavak reagiranja, na priopćenje Univerzala, slijedi za par dana…

Domagoj Zovak,
porezni obveznik iz Đakova