Nadbiskup Hranić:”Meni će biti jako žao ako se netko od naših svećenika postavlja kao nekakav antivakser”
“Svećenik i bolest: integrativni pristup bolesti u svjetlu recentnih kriza” – tema je trodnevnog teološko-pastoralnog seminara za svećenike Đakovačko-osječke nadbiskupije koji se održava u Središnjoj nadbiskupijskoj i fakultetskoj knjižnici.
Predviđeno je niz izlaganja o filozofsko-antropološkom i medicinskom pristupu bolesti, biblijsko-teološkoj razradi bolesti te o nekim konkretnim pitanjima s obzirom na pandemiju i bolesti općenito.
„S obzirom na pandemiju koju još uvijek nismo pobijedili, ovogodišnja tema Teološko-pastoralnog seminara izuzetno je aktualna”, naglasio je nadbiskup đakovačko-osječki Đuro Hranić.
„Da nam je netko prije dvije, tri godine rekao da će na kraju vjera i Crkva braniti znanost pred drugima, mi to ne bismo vjerovali, a danas smo došli upravo u tu situaciju. Ono što bih ja volio da svećenici dobiju i na ovom teološko-pastoralnom seminaru je jedna širina, da moramo trijezno i ozbiljno poštovati znanost i ono što znanost kaže. Ako znanost kaže da radi prevencije i saniranja je potrebno cijepiti se, a ne samo nositi masku, onda je potrebno da doista slijedimo ono što nam kaže znanost. Meni će biti jako žao ako do mene dođe vijest da se netko od naših svećenika postavlja kao nekakav antivakser”, rekao je đakovačko-osječki nadbiskup.
Crkva zastupa stajalište da nikoge ne treba prisiljavati, kaže nadbiskup Hranić.
„Ali da netko svoje osobne stavove nameće drugima i da drugima ne da mira i da ne dopušta da drugi mirno i slobodno odluče, to je krajnje neprihvatljivo. Zato bih volio da naši svećenici dobiju jednu širinu i da znaju zauzimati trijezan, mudar i razuman stav. Nadam se da će biti dovoljno mudri da vide da je najrazumnije rješenje da jednostavno primimo cjepivo”, zaključio je nadbiskup Hranić.
Sudionicima se obratio i prof. dr. Vladimir Dugalić, dekan Katoličkog bogoslovnog fakulteta, koji je i organizator skupa.
„Želimo na jedan interdisciplinarni način pristupiti ovom problemu. Naime, bolest je nešto što čovjeka prati od samog njegovog početka. Krhost i ranjenost kojoj je izložen u svojoj duhovno-tjelesnoj cjelovitosti jednostavno izlaže ga različitim utjecajima tako da naše tijelo pa i naša duša i duh često oboljevaju. Zato nije čudno da su dva najstarija poziva na svijetu svećenički i liječnički, i najstariji su spisi teološki i spisi medicinske znanosti i etike. Usudio bih se reći da postoji jedno duboko prožimanje između svećenićkog i liječničkog poziva. I jedan i drugi poziv u središte stavljaju čovjeka. I tu mislim da u jednoj interdisciplinarnoj komunikaciji itekako možemo pronaći načine kako liječiti čovjeka, ne samo tijelo nego i njegovu dušu i osobito njegov duh”, rekao je prof. dr. Vladimir Dugalić, dekan Katoličkog bogoslovnog fakulteta.
Prvoga dana skupa izlagali su: izv. prof. dr. Stjepan Radić, prof. dr. Dunja Degmečić i prof. dr. Domagoj Drenjančević, a održan je i okrugli stol o neposrednim iskustavima graničnih životnih situacija.
Opširnije o znanstvenom i teološkom pristupu bolesti kroz prizmu koronapandemije govorimo u sutrašnjoj emisiji Život škole u 13:30.
