Jokić: “Ono što radi ministrica Divjak nema puno veze s cjelovitom kurikularnom reformom”
Veliko zanimanje pokazali su Đakovčani, posebno Đakovčanke za jučerašnje predavanje na kojem je o mladima, obrazovanju i budućnosti govorio Boris Jokić iz Instituta za društvena istraživanja.
“Hrvatski učenici, zapravo, nisu nezadovoljni školom, odnosno nekim aspektima škole su zadovoljniji nego nekim drugim. Najmanje su zadovoljni sadržajima koji se uče u školi i to naročito učenici gimnazija. Kad pogledate, zapravo, tko je nezadovoljan u hrvatskoj školi od učenika mogli bismo reći da su to uglavnom gimnazijalci. Zanimljiv je rezultat da su učenici strukovnih škola zadovoljniji školom, a posebno su zanimljive regionalne razlike u zadovoljstvu.
Regionalne razlike u zadovoljstvu pokazuju da se u Hrvatskoj ne nalazi samo jedna jedinstvena škola, jedan jedinstveni sustav već bi se iz perspektive učenika moglo govoriti o o nekoliko njih; najzadovoljniji svim aspektima školovanja, a to se odnosi na sadržaj koji se uči, nastavnici, dakle odnos s nastavnicima, odnos s drugim učenicima te onda infrastruktura i uvjeti rada, najzadovoljniji su uvjerljivo učenici iz sjeverozapadne Hrvatske, a najnezadovoljniji su pak učenici iz Dalmacije, dok učenici iz Slavonije pokazuju, zapravo, razmjerno dobro zadovoljstvo. Ta činjenica da nisu svugdje jednaki uvjeti učenja, da nisu svugdje jednaki uvjeti onoga što se događa u školama za Hrvatsku bi dugoročno mogla predstavljati veliki problem. Naime, u svijetu se ispostavlja da su sustavi koji su ujednačeni,koji u različitim dijelovima zemlje daju jednaku kvalitetu obrazovanja upravo oni koji imaju najbolje životne, odnosno ishode kako obrazovne tako životne za pojedinca koji uči”, pojasnio je Jokić.
Ocjenjujući dosadašnji tijek kurikularne reforme, odnosno Školu za život, Jokić tvrdi da ono što radi ministrica Divjak nema puno veze sa cjelovitom kurikularnom reformom.
“Ono što se sada događa je inovacija sadržaja i to blaga inovacija sadržaja, dakle, promjena onoga što se uči, a naši su apetiti bili puno veći, oni su ciljali ne samo Hrvatsku 2019. već Hrvatsku 2025. i Hrvatsku 2040., mi smo željeli promijeniti to kako se uči i poučava u hrvatskim školama i to promijeniti na svim razinama obrazovanja, od ranog i predškolskog obrazovanja pa sve do visokoškolskog obrazovanja. Tu nedostaje okvir nacionalnog kurikuluma, dakle krovni dokument koji je trebao zadati ritam i tempo cjelokupnom tom sustavu. Odbačeni su dokumenti osnovnoškolskog kurikulum, gimnazijskog kurikuluma, kurikuluma za umjetničko obrazovanje …. , a odbačeni su i okviri za rad s učenicima s teškoćama, s darovitim učenicima te okvir za vrednovanje i ocjenjivanje …”, dodaje Jokić konstatiravši da “ono što se sada događa je dominacija politike nad strukom” te da su cjelovitoj kurikularnoj reformi presudili “sitni interesi, odnosno ono za što se koristi politika, a to je dokusurivanje, potkosurivanje, dogovori ispod stola i najbanalniji sitni interesi”.
Opširniji razgovor s Borisom Jokićem objavit ćemo u emisiji “Za koliko zvoni?” u četvrtak u 9:15 sati.
Jokićevim predavanjem u Hrvatskom domu počeo je program obilježavanja 12. Tjedna psihologije kojemu su se pridružili i đakovački psiholozi koji će sve do petka u Gradskoj knjižnici i čitaonici organizirati predavanja i radionice.
Večeras u 18 sati Iva Bistrović održat će predavanje pod nazivom “Ljubav se zove imenom – kojim?”.
