“Rodilo se, prasilo se, štenilo se, jarilo se, leglo se, pi…pi… pi…pi…pi”
Posljednji je dan došašća – priprave za najljepši kršćanski blagdan Božić. U mnogim mjestima na Badnjak se još uvijek njeguju stari običaji.
U Budrovcima je to običaj položaja kada u rano jutro na Badnjak djeca obilaze rodbinu i susjede.
“Hvaljen Isus, čestitam vam Badnjak, Adama i Evu. Trebate li položaj. Rodilo se, prasilo se, štenilo se, jarilo se, ždribilo se, kotilo se, leglo se….. Koliko na nebu ima zvizdica toliko i u domu pipica, pi, pi, pi, pi, pi, pi, pi…….”, čestitka je koju je izgovarao prvi čestitar, a nakon čega bi ga domaćin darivao jabukom, kalotinama, suhim šljivama, kobasicom oko vrata.
Na Badnjak je domaćin unosio i slamu u kuću koju bi djeca odnijela po sobama, a kasnije bi kitili “krispan” pozlaćenim orasima, jabukama…..
Na Badnjak se i postilo pa se pripremala nemrsna hrana, a nakon večere se svijeća gasila u čaši s različitim sjemenjem i po tome se gledalo kakva će biti godina….
Badnjak je već tradicionalno završavao odlaskom na polnoćku.
U selima gdje žive Slovaci, a koji su prije 136 godina stigli u Đakovštinu na poziv biskupa Josipa Jurja Strossmayera, sačuvao se zanimljiv običaj koledovanja (polaznikovanje) i betlemaši.
U rano jutro na Badnjak djeca obilaze kuće i čestitaju, a domaćini ih daruju jabukama, orasima ili novcem.
Slovačko koledovanje, odnosno polaznikovanje na Badnjak, ali običaj betlemaša danas njeguju članovi KUD-a Braća Banas, ističe predsjednik Marijan Batorek.
