“Svi smo krivi jer smo godinama promicali kulturu smrti, a ne kulturu života; od toga kada s podsmijehom govorimo o ženi majci, kad nismo znali zaštiti ženu majku, kad joj namećemo iste kriterije za profesionalno napredovanje kao i muškarcu iako znamo da je dijete puno ovisnije o majci nego li o ocu, onda kad stavljamo na istu razinu istospolne zajednice s obiteljima koje počivaju na bračnom zajedništvu između muža i žene, kad nismo znali dovoljno vrednovati i nizom socijalnih mjera podržavati obitelj s više djece, kad smo tolerirali ginekologe koji su majjci koja dođe s četvrtom, petom trudnoćom na ginekološki pregled s porugom i podsmijehom govorili i pozivali je da što rađa siročad… I, kad to nismo sankcionirali, takve stvari, svi smo pomalo šutjeli na to, gradili jednu kulturu smrti, a godinama već imamo više umrlih nego li rođenih i sada zbog gospodarske recesije i svih poratnih poteškoća, i kad su se otvorile granice, i kad imamo tako visoku stopu nezaposlenosti kojom su pogođeni osobito mladi ljudi koji trebaju osnivati obitelji, a nemaju mogućnosti nego odlaze u inozemstvo, a odlaze nam čitave obitelji, i sada se sve to poklopilo i suočili smo se s ovim što imamo”, tim je riječima đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić započeo 21. susret s lokalnim političarima triju najistočnijih slavonskih županija. No, kako upozorava nadbiskup Hranić, još uvijek nismo dosegnuli ono najgore.
“Najgore će se tek dogoditi za dvadeset, trideset godina, jer mi ćemo ostati nacija starih ljudi za koje se neće imati tko brinuti i prevelike terete ćemo navaliti na leđa malobrojnih mladih koji nam neće moći osigurati životni standard i, štoviše, neće nam moći osigurati mirovine. Pa, mi već danas imamo na jednoga zaposlenog jednoga umirovljenika, a u budućnosti neće imati tko raditi. Mi ćemo se za par godina susresti da nemamo radne snage, nema mladih ljudi, nema poduzetništva, nema inicijative, nema kreativnosti, nema hrabrosti ući u rizik jer poduzetništvo uvijek znači i ulaženje u određeni rizik, a iskustvo pokazuje da one regije koje su ostale sa staračkim stanovništvom su sve više tonule u siromaštvo”, istaknuo je nadbiskup Hranić izrazivši zabrinutost za budućnost ovoga kraja.
Nadbiskup Hranić pozvao je na promjenu mentaliteta, a lokalne je političare pozvao da izvrše pritisak na središnju vlast da donese dugoročne, ozbiljne mjere demografske obnove našega naroda i da to ne bude razmišljanje od izbora do izbora.
“Za 4 godine se na području demografske obnove jednog naroda ne može postići ništa”, konstatirao je nadbiskup Hranić pozvavši na konsenzus oko demografske obnove koja, kako kaže, ne može biti pitanje političkog prepucavanja i skupljanja jeftinih političkih bodova.
“Tu trebamo svi zajedno ujediniti snage, donijeti dugoročne mjere i njih ustrajno slijediti”, poručio je nadbiskup Hranić slavonskim političarima kojih se pedesetak okupilo na đakovačkom KBF-u.
O katastrofalnom i zabrinjavajućem demografskom stanju u tri najistočnije slavonske županije političarima je govorio dr. Dražen Živić, znanstveni savjetnik u vukovarskom Područnom centru Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar.
“Demografska situacija u Slavoniji u zadnjih desetak godina se ruši i pogoršava takvom brzinom da je već pitanje hoće li se ti trendovi uopće moći usporiti ili ublažiti. Samo u razdoblju dva posljednja popisa stanovništva Slavonija, odnosno ove tri županije izgubile su tridesetak tisuća stanovnika”, rekao je Živić naglasivši da unazad pet, šest godina te tri županije, uz sve više staračkog stanovništva, bilježe i porast broja iseljenih u inozemstvo, ali i u druge dijelove Hrvatske. “Za očekivati je nastavak daljnje depopulacije, demografski problemi Slavonije nisu od jučer i to su izazovi koji stoje pred hrvatskom vlašću”, zaključio je Živić upozorivši također da nema pouzdanih podataka o tome koliko je ljudi napustilo Slavoniju.