“300-godišnja tradicija biskupijskih vina hrvatski je vinski dragulj”
Đakovačko-osječka nadbiskupija danas obilježava 300 godina vinogradarstva i vinarstva, a tim povodom u suradnji s osječkim Sveučilištem organiziran je znanstveni simpozij čije sudionike je pozdravio nadbiskup Đuro Hranić podsjetivši na dugu tradiciju vinarstva i vinogradarstva koja seže i prije oslobođenja od Turaka.
“Drago mi je što mi danas imamo izvrsnih, vrhunskih vina, a ovo smo zadržali kao kao vid tradicije. Nama je važno da imamo misno vino i to je ono što nas potiče s jedne strane, a s druge strane, nadamo se, s obzirom da smo puno uložili da bismo imali ovu razinu i kvalitetu, da će to donijeti i nekakav prihod kako bismo lakše mogli uzdržavati na osobit način stotinjak radnika zaposlenih u našoj Biskupiji”, kazao je nadbiskup Hranić.
Današnja kvaliteta misnih vina stvorena je u najnepovoljnije vrijeme za Biskupiju kada je komunistička vlast oduzela dio vinograda, istaknuo je nadbiskup Hranić.
Đakovačko-osječka nadbiskupija, kako ističe Nedjeljko Čutura, ekonom i direktor Misnih vina, danas ima nešto manje od 30 hektara vinograda, a glavne vrste vina su: traminac (vrhinski, ledena i traminac izborna berba), zatim cabernet sauvignon, graševina i chardonnay te nešto prvostolnika.
Najzaslužniji za ono što danas predstavlja vinarstvo i vinogradarstvo Đakovačko-osječke nadbiskupije je onaj koji je sustavno krenuo s tim, a to je biskup Petar Bakić, kazao je nadbiskup u miru Marin Srakić. I ostali biskupi, i Čolnić i Mandić, koji sadi vinograde u Mandićevcu, ali i sam Strossmayer, dali su svoj doprinos razvoju vinogradarstva, zaključuje nadbiskup u miru.
Temelje suvremenom vinogradarstvu i vinarstvu Đakovačko-osječke nadbiskupije postavio je bivši ekonom Stjepan Karalić, priznaju to svi, a on se prisjeća da su vinogradi bili na izdisaju, odnosno zapušteni i u korovu kada ih je preuzeo davne 1974. godine po želji biskupa Ćirila Kosa.
Upravo velečasni Karalić je na etiketu misnih vina stavio godinu 1716. koja simbolizira početak organiziranog i sustavnog bavljenja vinogradarstvom i vinarstvom u Đakovačko-osječkoj nadbiskupiji kojoj je, kako kaže, nakon završetka svog radnog staža ostavio 29,5 hektara uređenih vinograda, ali i suvremeno opremljeni podrum. Tu tradiciju treba i dalje njegovati poštujući struku, odnosno znanost i novu tehnologiju, zaključuje velečasni Karalić ističući i doprinos enologa Miroslva Bošnjaka.
“Tristogodišnja tradicija vinogradarstva i vinarstva u Đakovčako-osječkoj nadbiskupiji hrvatski je vinski dragulj koji ima svoj značaj i više nego se može mjeriti ekonomski”, naglašava ekonom i direktor Misnih vina Čutura.
Na današnjem simpoziju predstavljeno je više izlaganja o povijesti, sadašnjosti i budućnosti Vinogorja Đakovo, te drugim aktualnim temama vezanim uz tradiciju vinogradarstva i vinarstva na ovim prostorima, a izlagači su profesori đakovačkog Katoličkog bogoslovnog fakulteta, Prehrambeno-tehnološkog i Poljoprivrednog fakulteta.
Održana je i projekcija dokumentarnog filma o povijesti vinogradarstva i vinarstva u Đakovačko-osječkoj nadbiskupiji, a obilježavanje 300. obljetnice vinogradarstva i vinarstva završilo je u Trnavi.
Foto: M.M., RĐ
