Đakovo će 4. veljače, na dan rođenja biskupa Josipa Jurja Strossmayera, posjetiti visoka delegacija Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti predvođena predsjednikom akademikom Zvonkom Kusićem, čime će i formalno, kako doznajemo od profesora dr. Pere Aračića, započeti obilježavanje Strossmayerove godine, odnosno 200. obljetnice rođenja i 110. godišnjice smrti.
“Naša ideja je bila da se nađemo u Đakovu i da Strossmayeru odamo dužno poštovanje na njegovu grobu, da zahvalimo Bogu za njegovu osobnost i za sve ono što je dobro učinio za hrvatski narod, ali i šire”, ističe prof. Aračić najavljujući da su pozvani i predstavnici Grada Đakova, župan Osječko-baranjske županije i Brodsko-posavske županije – kao suutemeljitelji Zavoda HAZU u Đakovu.
Naime, tada će predsjednik HAZU i drugi uzvanici posjetiti i prostorije budućeg Zavoda koji bi se, kako pojašnjava prof. Aračić, trebao baviti proučavanjem lika i djela biskupa Strossmayera, ali i drugim temama, a koji je osnovan 18. prosinca 2014. godine odlukom HAZU. Ta odluka će biti i formalno objavljena tada u Đakovu, kaže prof. Aračić.
Osim neistraženih područja vezanih uz djelovanje biskupa Strossmayera, postoji i ideja o izdavanju svega što je Strossmayer pisao i to je posao, kako tvrdi prof. Aračić, koji bi potrajao više godina. U taj bi projekt, kako očekuje prof. Aračić, bile uključene i druge institucije s ovih prostora.
Prostor, kao i ostale uvjete za rad Zavoda osigurala je Đakovačko-osječka nadbiskupija u potkrovlju Središnje nadbiskupijske i fakultetske knjižnici i već je spreman za korištenje.
Uz Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti i Đakovačko-osječku nadbiskupiju, suutemeljitelji Zavoda su Grad Đakovo, te Osječko-baranjska i Brodsko-posavska županija.
“Godišnji proračun je oko 200.000 kuna, Grad Đakovo će osigurati 100.000, Osječko-baranjska i Brodsko-posavska županija po 50.000 kn, i to bi bilo dovoljno za troškove, za jednu osobu koja bi trebala biti zaposlena i za izdavanje Godišnjaka koji bi se trebao pojaviti najesen”, navodi Aračić.
Osim toga, tijekom Strossmayerove godine trebalo bi se održati više simpozija, znanstvenih skupova i tribina, ne samo u Hrvatskoj, nego i u Rimu, Beču i Parizu, a i drugi slavenski narodi će imati svoje manifestacije, ističe profesor Aračić, navodeći da je tim povodom snimljen i dokumentarni film o najpoznatijem đakovačkom biskupu.