“Moderna hrvatska povijest neodvojiva je od našega Vjesnika”

Radio Đakovo na 4. svibnja 2023.

Pozdravnim riječima profesora doktora Ivice Raguža, vršitelja dužnosti dekana đakovačkog KBF-a i đakovačkog osječkog nadbiskupa Đure Hranića u Središnjoj nadbiskupijskoj i fakultetskoj knjižnici započeo je dvodnevni međunarodni znanstveni simpozij u povodu 150. obljetnice Vjesnika Đakovačko-osječke nadbiskupije, najstarijega vjerskoga časopisa na hrvatskom jeziku koji izlazi u kontinuitetu od 1873. godine, kada ga je pokrenuo đakovački biskup Josip Juraj Strossmayer.

„Moderna hrvatska povijest je neodvojiva od našega Vjesnika. Čitajući Glasnik prije 150 godina možemo zaista pratiti modernu hrvatsku povijest, sve borbe hrvatskoga naroda, ali osobito i Crkve. To je prva i velika važnost zato poziva sve da ne samo listaju, nego i čitaju taj zaista važan Vjesnik jer u njemu mogu zaista upoznati na poseban način hrvatsku povijest. Drugo, Vjesnik je osobito važan za Slavoniju i Baranju kao i za đakovački Katolički bogoslovni fakultet jer većina pisaca, teologa koji su sudjelovali i koji su i pisali za ovaj časopis su iz naše nadbiskupije, odnosno iz Slavonije i Baranje, ali također i iz cijele Hrvatske. To je jako važan događaj ne samo, a to ponavljam, za našu nadbiskupiju i Slavoniju i Baranju, nego i za cjelokupnu modernu hrvatsku povijest”, izjavio je dekan Raguž.

„Možemo i s ponosom kazati da smo najstariji živući vjerski časopis u Republici Hrvatskoj. Koliko ja znam, da od svjetovnih časopisa jedino je stariji Gospodarski list tako da je to duga tradicija. Bilo je i prije već pokrenutih časopisa, ali su se u međuvremenu ugasili, a naš je Vjesnik ostao. Najteža vremena za Vjesnik nastupila su nakon što je na vlast došla komunistička vlast. Najprije su Biskupiji oduzeli oduzeli tiskaru biskupijsku, nacionalizirali je, i onda pod izlikom da nema papira odbili tiskanje Vjesnika. To je bilo doista teško vrijeme, zaprijetila je opasnost da Vjesnik neće moći izlaziti i tadašnji glavni urednik se nekako dosjetio pa su ciklostilski izdavali ne više dvotjednik nego kada su mogli i to je trajalo jedno dvije godine dok ipak nisu uspjeli da se Vjesnik ipak tiska u nacionaliziranoj tiskari i tako je osigurano daljnje izlaženje Vjesnika kao mjesečnika koji je bio usmjeren trajnoj pastoralnoj formaciji svećenika”, naglasio je nadbiskup Hranić.

Aktualni glavni i odgovorni urednik Vjesnika Đakovačko-osječke nadbiskupije izvanredni prof. dr. Boris Vulić istaknuo je da se svih dosadašnjih oko 2.500 brojeva može svesti pod zajednički nazivnik „biti nadahnuće i usmjerenje našoj konkretnoj mjesnoj Crkvi ovdje u Đakovu, ponuditi svećenicima, a onda i vjernicima pisane priloge koji će posredovati ono što je važno za svakodnevni život naših župnih i drugih crkvenih zajednica, ali i dati određenu pastoralnu orijentaciju”. Vjesnik, kako je također naglasio, ima svoje čitatelje u 13 zemalja, a dosad je bilo 20 glavnih urednika.

Uz brojne uzvanike i goste, početku rada znanstvenog skupa bili su nazočni i predstavnici osječkog Sveučilišta, Sveučilišta u Slavonskom Brodu, drugih visokoškolskih ustanova, a plenarna predavanja održali su Miro Gavran, predsjednik Matica hrvatske i akademik Stjepan Damjanović.

U nastavku simpozija predviđeno je još nekoliko izlaganja, a na kraju prvog dana u 18:30 zahvalno misno slavlje u đakovačkoj prvostolnici predvodit će nadbiskup Hranić, a za sutra je predviđena svečana akademija koja će uslijediti na završetku simpozija u 19 sati.