“Može biti sramota grada Đakova i svih udruga proisteklih iz Domovinskog rata što Josip Reihl-Kir nema ulicu u svome gradu”

Minutom šutnje, polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća na njegovu grobu na Gradskom groblju u Đakovu, a u organizaciji Udruge hrvatskih branitelja Domovinskog rata policije Osječko-baranjske županije, danas je obilježena 33. godišnjica ubojstva Josipa Reihl-Kira, načelnika Policijske uprave osječko-baranjske.

U ime potpredsjednika Vlade i ministra hrvatskih branitelja Tome Medveda vijenac je položio Stipo Rimac, izrazivši zahvalnost za žrtvu koju su i ubijeni načelnik, ali i drugi poginuli branitelji dali.

„Svi oni trebaju našu zahvalnost i nikada ne smijemo zaboraviti njihovu žrtvu”, kazao je izaslanik potpredsjednika Vlade.

Vijenac je položilo i izaslanstvo Policijske uprave osječko-baranjske, a svijeće su zapalili i predstavnici Veteranske udruge maloljetnih dragovoljaca Domovinskog rata i Udruge dragovoljaca Đakovštine 1990.–91. čiji je predsjednik Miro Raspudić podsjetio da je Josip Reihl Kir bio hrvatski branitelj koji je poginuo na zadatku.

„On je za nas hrvatski branitelj koji je poginuo na zadatku i s time trebamo konačno doći do zaključka da je to je to, zatim za grad Đakovo on je prvi koji je poginuo, koji je dao svoj život. Druga stvar, može biti sramota grada Đakova, svih udruga proisteklih iz Domovinskog rata što Josip Reihl-Kir i dan danas nema ulicu u svome gradu u kojem je živio i radio i na kraju krajeva dao svoj život za ovaj prekrasni grad i za ovu prekrasnu domovinu”, istaknuo je na komemoraciji Raspudić.

Komemoraciji je bila nazočna i supruga ubijenog načelnika Policijske uprave osječko-baranjske Jadranka Reihl Kir koja je zahvalila svima koji čuvaju uspomenu na njezina supruga koji je položio svoj život za slobodu Hrvatske. Posebno je naglasila kako je bolno ovih dana oko obljetnice.

„Teško mi je ovih nekoliko dana jer sam doživjela još jednu nepravdu. Ubojica je pušten na slobodu, možda ga i sretnem, ali neću o tome jer evociram sjećanje i uspomene i htjela bih samo podijeliti zadnja tri dana Josipovog života. Naime, ta zadnja tri dana on uopće nije bio kod kuće, on je spavao u Policijskoj upravi na stolici. S obzirom na to da se to ponavljalo rekla sam mu da tako više ne može i da se 1. 7. , kao prorok sam bila, mora nešto promijeniti. On je u međuvremenu, u ta tri dana, stavio policiju oko naše kuće kada on nije bio prisutan jer je bio u Osijeku, da nas čuva. Dakle, bojao se da će ubiti i mene i kćer oni koji su ubili njega. U ponedjeljak ujutro, kada sam došla na posao, od 7 se radilo, a nazvala sam ga u 7:15, i to su bile zadnje riječi, i rekla sam „Tvrtko, znaš da je danas 1. 7.” „Znam, od danas će biti sve drugačije, samo još nešto trebam obaviti”, rekao je i tako je i bilo… On će živjeti, inače kažu oni koji više nisu s nama žive dok se o njima priča., a on će živjeti sigurno dok sam ja živa, a živjet će i zahvaljujući vama koji ste ovdje i svima onima koji o njemu govore i pričaju…”, poručila je supruga ubijenog načelnika PU osječko-baranjske istaknuvši da je posebno boli činjenica da je njegov ubojica pušten uoči obljetnice pogibije.

Darko Mikolin, predsjednik Udruge hrvatskih branitelja Domovinskog rata policije Osječko-b baranjske županije, naglasio je da šira društvena zajednica mora saznati tko je bio Josip Reihl-Kir, a podsjetio je i na neke prijepore unutar same službe i neugodnosti koje je doživljavao zbog toga.

„Percepcija javnosti mora biti drugačija, on je naš načelnik i dao je svoj život za sve nas, on je naš hrvatski branitelj, on je naš sugrađanin, on je osoba koja je pokazala kojim putem Republika Hrvatska može ići. On je tada, pred mnom izgovorio te riječi da je dobio zapovijed od tadašnjeg predsjednika RH da pokuša smiriti situaciju, Hrvati su bili nenaoružani, a Srbi naoružani i ta situacija se morala smiriti, on je to pokušao, nije uspio platio je svojim životom, a što mi radimo… Iako je bilo prijepora u našoj službi, ali mi smo tu, mi stariji iz onog vremena to znamo i moramo to reći mladima. Stvaramo temelje da najšira društvena zajednica stavi ime Josipa Reihl-Kira u povijesni okvir koji mu pripada kada on bio, to državna politika treba i učinit će samo je pitanje vremena. Dotle ćemo se mi skupljati oko groba, nadam se uskoro i kraj biste i kraj spomen-obilježja za koje je pokrenuta inicijativa”, naglasio je Mikolin.

Josip Reihl-Kir ubijen je je 1. srpnja 1991. godine na kontrolnoj točki hrvatske policije između Osijeka i Tenje nakon pregovora s pobunjenim Srbima u tom osječkom prigradskom naselju, s potpredsjednikom osječkoga Gradskog vijeća Goranom Zobundžijom i gradskim vijećnikom Milanom Kneževićem. Za njihovo ubojstvo optužen je Antun Gudelj kojemu je odobren uvjetni otpust s izdržavanja kazne od dvadeset godina zatvora na koju je osuđen zbog tri teška ubojstva i pokušaja teškog ubojstva.