Skora žetva ječma, a rane sorte trebale bi krenuti za desetak dana, bit će, kako ističe Matija Brlošić, pravi pokazatelj uspješnosti ovogodišnje žetve.
Naime, vremenske prilike nisu išle na ruku poljoprivrednicima.
„Očekujemo za ove rane sorte da bi ječam mogao u ovom našem podneblju krenuti i to će nam biti prvi realni pokazatelj prinosa i kvalitete, a prvi rezultati mogli bi se znati sljedećeg vikenda. Ako bude ječma, bit će i pšenice, a s obzirom na sve ovo što je prošlo ne očekujemo iznadprosječne prinose. Kao prvo, nije primijenjeno mineralnog gnojiva koliko treba biti, zima je bila izrazito topla što je pogodovalo razvoju i bolesti i insekata. Također, onda dolazi drugi, treći i četvrti mjesec iznimno vlažan i hladan što je još više pogodovalo bolesti tako da su poljoprivrednici išli u zaštitu protiv bolesti tri, neki čak i četiri puta i sada u zadnje vrijeme vidimo kako vegetacija polako staje, kako lišće prestaje biti zeleno, imamo ponovno pojavu korova u pšenicama jer od velike kiše jednostavno herbicidi to nisu mogli zadržati. Dakle, i to će nam na neki način otežati žetvu, a ono što je sigurno morat ćemo svi pripremiti malo duže sajle jer vjerojatno će biti zapadanja u polju, izvlačenja kombajna iz nekakvih depresija što nismo radili davno, davno”, kaže Brlošić ističući također da ni cijene ne ide u prilog proizvođačima ječma i pšenice.
„Cijena je toliko niska da ustvari, realno kada bi gledali, ne bi trebali uopće ići u žetvu jer ona je toliko niska da je pitanje hoće li i pedeset posto naših troškova pokriti. Što se tiče ječma, čak su nekakve najave ispod kune za kilogram, što je apsolutno neprihvatljivo, a pšenica je negdje na kunu dvadeset, kunu trideset. U nekakvom blagom rastu je, a sve što je ispod nekih 300 eura nama će ustvari činiti gubitak”, zaključuje Brlošić.