“Ne možemo mi Slavonci stalno kriviti nekoga drugog, ili ćemo se trgnuti ili ćemo nestati”

Poražavajuće, zabrinjavajuće i upozoravajuće podatke o stanju hrvatske poljoprivrede iznio je potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore Dragan Kovačević na jučerašnjem susretu slavonskih političara koji već 20 godina organizira Đakovačko-osječka nadbiskupija.

Iako su strateški projekti za razvoj Slavonije, Baranje i Zapadnoga Srijema bila središnja tema, najviše se govorilo o nepovoljnoj demografskoj slici istoka Hrvatske, a s tim u vezi nadbiskup Đuro Hranić u svom pozdravnom govoru istaknuo je da je Slavonija doživjela demografski slom te je pozvao na konsenzus oko ključnih pitanja kako bi se zaustavili negativni trendovi.

„Potrebna je dugoročna strategija gospodarskog razvoja koja će omogućiti i demografsku revitalizaciju, a i populacijska politika mora biti dugoročna i plod konsenzusa svih političkih opcija”, poručio je slavonskim političarima nadbiskup Hranić.

„Slavonski strateški projekti trebali bi biti naslonjeni na prirodna bogatstva, a to je plodno tlo, to su šume, rijeke, termalne vode i projekti koji omogućuju daljnji demografski razvoj”, naglasio je Hranić pozvavši na konsenzus oko ključnih razvojnih pitanja.

Sudjelujući u raspravi Mario Šiljeg, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva, naglasio je važnost vodnog gospodarstva za razvoj istoka Hrvatske te istaknuo dosadašnja ulaganja, dok je rektor osječkog Sveučilišta profesor dr. Vlado Guberac istaknuo ulogu akademske zajednice, odnosno Sveučilišta kao generatora razvoja društva.

„Ono što je bitno, naš proizvod je budući akademski građanin i upravo ti mladi ljudi na njima leži budućnost cijele istočne Hrvatske i misijska uloga Sveučilišta je da te mlade zadržimo tu upravo otvaranjem novih fakulteta, a unazad tri godine tri nova fakulteta smo otvorili, otvaranjem novih deficitarnih studija kojih nema na tržištu rada, i to je zaista jedna snaga u kojoj vidimo budućnost čitave regije”, naglasio je rektor Guberac.

S obzirom na to da je hrvatski istok orijentiran na poljoprivredu, nije nebitno što se događa u tom segmentu gospodarstva jer to određuje i budući razvoj, a najnoviji pokazatelji ne idu u prilog Slavoniji, apostrofirao je Dragan Kovačević.

„Najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku govore da se i dalje snažno povećava vanjskotrgovinski deficit u razmjeni poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda za čak 46 posto i otprilike s 1,4 milijarde eura vanjskotrgovinskog deficita u razmjeni poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda nadmašili smo debelo i onu rekordnu 2019. godinu. Isto tako, prema podacima Eurostata, fizički obujam poljoprivredne proizvodnje u Republici Hrvatskoj, a važno je govoriti o fizičkom obujmu jer u njega je ugrađena inflacija, visoke cijene itd., nam je pao za 8,6 posto. E, sad, kada govorimo o ta dva parametra, ono što nas najviše brine čak nisu te količine i vrijednosti nego, prije svega, struktura. Struktura u kojoj u uvozu najviše dominira meso, mlijeko, jaja, med, dakle, proizvodi stočarstva i s druge strane voće i povrće. Prema tome, radi se o proizvodnjama koje imaju najveću dodanu vrijednost i koje su najdohodovnije. I to je ono gdje mi zapravo kaskamo. Nama je u izvozu iznimno zastupljena pšenica, kukuruz, uljarice i one čine negdje oko 60 posto izvoznog suficita, a mogli bi laički kazati izvozimo sirovinu, a uvozimo gotove finalne proizvode tako da treba puno napraviti na promjeni strukture. Mi smatramo da treba, prije svega, fokusirati potpore u poljoprivredi, potpore su velike, potpore su u zadnjih desetak godina otkad smo ušli u EU rasle gotovo tri puta, što znači da sada sa sedam milijardi kuna ne proizvodimo više, što jasno pred sve nas postavlja pitanje „gdje je taj novac?” Dakle, očito je da potpore nisu fokusirane, da se rasprše, da potičemo sve i svašta i da tu nemamo jasnu, zacrtanu politiku što želimo poticati i u kojim proizvodnjama želimo biti konkurentni”, naglasio je Kovačević.

Za saborsku zastupnicu Vesnu Vučemilović demografsko pitanje je ključno pitanje, a s tim u vezi izostaje sustavna politika jer nam mladi i obrazovani odlaze, a dolaze nam nekvalificirani strani radnici.

“To je sada već i vrlo ozbiljno gospodarsko pitanje i problem jer imamo djelatnosti u kojima nemamo dovoljno radne snage a ne činimo ništa, dapače mi smo imali tematsku sjednicu o ovom suludom rastu cijena nekretnina gdje imamo veliki broj mladih koji i u Zagrebu, i u dalmatinskim gradovima više ne mogu priuštiti stan. Ako si ne mogu priuštiti stan, kako će osnovati obitelj, kako će imati djecu, kako ćemo išta napraviti pozitivno ako smo već na tom prvom koraku pali i nismo pomogli ljudima da riješe ono temeljno i osnovno, a to je topli dom i krov nad glavom.”

Jedino demografski projekti mogu zadržati mlade, tvrdi gradonačelnik Belog Manastira Tomislav Rob.

„Ovaj projekt koji je pokrenula županija Osječko-baranjska, to je projekt stambenog zbrinjavanja odnosno potpora stanovništvu jer oni generiraju i buduće gospodarske poticaje. Ako imamo ostanak mladih obitelji, onda imamo sve, pune vrtiće, razne industrijske pogone koji imaju radnu snagu i to je najbitnije. Mi smo u gradu Belom Manastiru dosta radili na tome, a vidim da svi gradovi u Osječko-baranjskoj županiji, i Đakovo, Osijek i svi drugi se trude i općine da se to podigne na višu razinu”, kaže Rob.

Gradonačelnik Vukovara Ivan Penava upozorio je da je najistočniji dio Hrvatske najnerazvijeniji dio Europske unije i da je nužno nešto radikalno mijenjati.

„Ne možemo mi Slavonci stalno kriviti nekoga drugog. Mi moramo preuzeti odgovornost za upravljanje i vođenje politike u ovom prostoru. Ja ću vam reći samo dvije zadnje stvari koje dovoljno govore o tome što mi možemo očekivati od naših političara. Jedna je situacija, gdje imamo jednu kvalitetnu ministricu bez mrlje u svojoj karijeri, koja ostane bez posla, ni danas ne znamo zašto, vjerojatno zato što je dobro radila svoj posao i što nije umočena u kriminal, i ne čujemo nijednog glasa od slavonskih saborskih zastupnika u obranu te iste ministrice izuzev župana Osječko-baranjske županije. Druga stvar koja je simptomatična i treba vam dovoljno govoriti o tome, tko smo, što smo i koliko smo zapravo loši, je situacija oko poskupljenja vode u gradu Zagrebu. Gradonačelnik najavi poskupljenje za 15%, odmah se ministar Filipović i Vlada dignu i smanje to poskupljenje na 7,5%, a paralelno s tim imamo poskupljenje Vinkovačkog vodovoda u Vukovarsko-srijemskoj županiji na razini 30%. Tim poskupljenjem je obuhvaćeno više od 100 tisuća ljudi, nitko ni „a”. Usporedite sada prosječni dohodak u Zagrebu, i prosječni dohodak u najsiromašnijoj županiji – Vukovarsko-srijemskoj, kako je to moguće? Ista vlast, ista Vlada, isti političari, ista politika, kakva je to poruka Slavoniji, kakva je to poruka svima nama, znači, ljudi iselite se, raselite se, na vas nitko ne misli, vi ste beznačajni…,” zapitao se Penava ističući da ga čude priče „kako je sve divno, krasno i dobro u Slavoniji i kako pristižu milijarde u Slavoniju, a nas je sve manje, sve smo stariji i sve manje toga proizvodimo i tu je otprilike ključ naše priče”.

„Ili ćemo se trgnuti i početi nešto raditi i proizvoditi, početi cijeniti svoje i početi se boriti za sebe, za Slavoniju, ili ćemo nestati i to nedvojbeno, bez uljepšavanja govore podaci”, zaključio je vukovarski gradonačelnik i saborski zastupnik Ivan Penava.