Iz tiska je krajem 2019. izišla monografija Mirka Ćurića pod nazivom Poklonstvo kraljeva (Sveta Tri Kralja), zamišljena i izvedena freska u Strossmayerovoj katedrali, koja je nastavak autorova istraživanja umjetničkog blaga Strossmayerove katedrale. Prethodno je objavio knjige Kripta Strossmayerove katedrale, najveća hrvatska podzemna crkva (2015.), Križni put u Strossmyerovoj katedrali akademskog slikara Luje Lozice (2016.), Božić, Božić (Porodjenje Isusovo) Ludovica Seitza, najpoznatija freska u Strossmayerovoj katedrali (2017.), Kripta i križni put Strossmayerove katedrale (2018.).
U novoj knjizi autor se u opsežnoj studiji bavi velikom đakovačkom freskom Ludovica Seitza Poklonstvo kraljeva, koju je prvotno trebao uraditi Johan Friedrich Overbeck. Unutar složenih zadataka koje biskup Josip Juraj Strossmayer postavlja pred samoga sebe i brojne suradnike na velikom projektu izgradnje stolne crkve, posebno mjesto svakako ima oslikavanje katedrale. Biskup odlučuje još 1866. da će oslik katedrale uraditi Johan Friedrich Overbeck, jedan od najznačajnijih slikara sakralnih kompozicija 19. stoljeća, pripadnik nazarenske slikarske škole. Strossmayer od Johana Friedricha Overbecka naručuje nacrte za glavnu lađu, poprečnu lađu i apside, te ciklus iz života Svetog Petra za zidove osmerokutnog tambura kvadratne kupole. Nažalost, slikar je bio pri kraju životnog puta pa je dovršio samo osam slika iz Petrovog života, četiri slike evanđelista, Sveta tri Kralja kao lavirane crteže olovkom, crvenom kredom i ugljenom te nedovršen Strašni sud. Overbecka nasljeđuju otac i sin Alexander Maximillian i Ludovico Seitz koji izvode većinu fresaka po vlastitim nacrtima.
Monografija tematizira fresku Poklonstvo kraljeva, onako kako ju je prije 140 godina zamislio Overbeck i onako kako ju je na svoj način i kroz vlastitu kompoziciju izveo Ludovico Seitz pa je postala jedna od najpoznatijih i najčešće tumačenih freska Strossmayerove katedrale i jedno od velikih umjetničkih djela koju, nažalost, hrvatska kulturna javnost premalo poznaje.