Nadbiskup Hranić: “Ratifikacija Istanbulske konvencije nije krucijalno pitanje u našem društvu”
Đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić danas je upriličio svoj tradicionalni susret s novinarima slavonskih medija s kojega je uputio svoju uskrsnu čestitku i pastirsku poruku u kojoj ističe da se “euharistija otkriva kao istinski susret s uskrslim Isusom te da Crkva izvire iz euharistije”.
Isto tako, đakovačko-osječki nadbiskup naglašava i društvenu dimenziju euharistije.
“Vjera stoga nije i ne može biti privatna stvar pojedinca, jer pristupanje euharistijskom stolu podrazumijeva osobno svjedočenje kršćanskih vrijednosti i zauzetosti u promicanju tzv. socijalne ljubavi. Onaj tko je iskusio euharistijski dar Božje ljubavi spremno će to posvjedočiti drugima te se zauzimati za promicanje kršćanske antropologije spolnosti, živjet će vjernu bračnu ljubav i obiteljsko zajedništvo te će promicati vrijednosti života. Zauzimat će se za uspostavu pravednih društveni struktura, za društvenu solidarnost i socijalnu osjetljivost sa siromašnima, nezaposlenima i drugim marginaliziranim skupinama. Podupirat će pravo drugih na neradnu nedjelju, sustegnut će se od nedjeljnog odlaska u trgovine, pronalaziti vremena za posjet i susrete s onima koji su u potrebi te će spremno nekoliko sati volontirati u župnoj zajednici ili u kojoj vjerničkoj, odnosno humanitarnoj udruzi”, poručuje nadbiskup Hranić.
Trajni je poziv kršćana “uskvasiti i obogatiti društvo, odnosno evangelizirati ga i oblikovati duhovni identitet svoga naroda osobnim svjedočenjem karitativne ljubavi” , naglašava nadbiskup Hranić koji je u razgovoru s novinarima prokometnirao i najavljenu ratifikaciju Istanbulske konvencije. Istaknuo je da se Crkva zalaže za zaštitu žena i obitelji od nasilja, ali da se protivi rodnoj ideologiji, odnosno “potencijalnoj opasnosti od uvođenja rodne ideologije u hrvatski zakonodavni i obrazovni sustav”.
“Ratifikacija Istanbulske konvencije izaziva prijepore zbog toga što koristi terminologiju rodne ideologije. Poljski primjer pokazuje da interpretativna izjava u stvari nema nikakve pravne učinke ili barem da je upitna. K tome, pristaše ratifikacije na objekcije o opasnosti snaženja rodne ideologije iznose kao argument da su neke stvari koje protivnici ratifikacije ne žele već ušle u u hrvatsko zakonodavstvo. I doista, treba pogledati npr. Zakon o matičnim knjigama i popratni pravilnik. A, kako su te stvari ušle u u hrvatsko zakonodavstvo? Na mala vrata…”, upozorio je nadbiskup Hranić.
Čudi ga, kako kaže, atmosfera koja je stvorena oko te teme jer, kako tvrdi, “ratifikacija Istanbulske konvencije nije krucijalno pitanje u našem društvu.
“Ja imam dojam da netko potiče ove “ideološke rasprave” kako bismo mi glodali ta pitanja, a kako bi druge stvari ostale nezapažene. Nije mi uvijek jasno što se u pozadini događa, ali to očito nekome odgovara i ja ne znam čemu je ovo potrebno. Stvarno se pitam čemu je ovo potrebno? Zar mi nemamo nekakvih ozbiljnijih i važnijih i težih pitanja s kojima se suočava ovo društvo, a da bismo se bavili ovim stvarima, je li to sad potrebno? Ja to stvarno ne razumijem”, konstatirao je nadbiskup Hranić posebno naglasivši da ga je iznenadilo i ovo “poigravanje brojevima” sa subotnjeg prosvjeda.
“Pojavi se jedan broj u službenim izvješćima pa onda drugi broj, pa, to očito da netko kontrolira brojeve i da mu je stalo koji broj bi trebao izaći i da nastoji umanjiti broj prisutnih građana”, zaključio je nadbiskup Hranić.
