Web anketa: Podržavate li uvođenje eura u Hrvatskoj?
Vlada i Hrvatska narodna banka u ponedjeljak su u Zagrebu predstavili smjernice Strategije uvođenja eura. Kuna bi prema najavama mogla postati prošlost već 2020. godine. Koristi od eura kao službene valute bit će veće od troškova uvođenja, uvjeravaju vladajući, umirujući bojazan javnosti od novih poskupljenja.
Hrvatskoj euro donosi globalni politički i ekonomski kredibilitet. Njegovo uvođenje, uz pristupanje Schengenu, strateški je cilj Vlade, poručio je premijer Plenković. Najveći plus bit će brisanje valutnog rizika, piše Media Servis.
„Smanjila bi se i premija za rizik i za kamatne stope na kredite. To znači povoljnije uvjete financiranja i za građane, i za poduzeća i za državu. Hrvatska će time postati još privlačnija i turistima, ali i brojnim ulagačima iz europodručja, a time ćemo povećati i našu konkurentnost. Ne stoje slogani koji upućuju na pogrešan zaključak da ćemo dobiti europske cijene, a sačuvati hrvatske plaće“, rekao je premijer. Hrvatska je rekla DA euru još 2012. ugovorom o pristupanju EU pa novog referenduma neće biti. Plenković ne očekuje blokade u višegodišnjem procesu pristupanja Ekonomskoj i Monetarnoj Uniji (EMU).
„To nije politički proces u smislu nekih političkih uvjetovanosti. On je uvjetovan ekonomskim i financijskim kriterijima. Naravno da i konačna politička odluka ima svoju težinu. Imamo načine kako da pridobijemo partnere u EU na našu stranu. Jer rekao sam, što je veći broj članica eurozone, to je europski projekt jači i vjerodostojniji“, ističe Plenković. Bilo bi lijepo da se hrvatsko predsjedanje EU-om poklopi s ulaskom u tečajni mehanizam, kaže guverner HNB-a Boris Vujčić. Uvjeren je da nakon toga Hrvatska neće imati značajnije probleme za udovoljavanjem kriterija iz Maastrichta. Također otklanja jednu od glavnih bojazni građana, onu o rastu cijena.
„Postoji percepcija u javnosti da kada se uvede euro cijene će znatno porasti. Sva statistička mjerenja pokazuju da nije točno, to se nije dogodilo u zemljama koje su uvele euro, ali je percepcija takva. Prosječni porast stope inflacije u zemljama koje su zadnjih godina uvele euro bio je između 0,2 i 0,3 postotna poena“, kazao je Vujčić. Guverner u koristi ubraja i pristup Europskom stabilizacijskom mehanizmu u koji će Hrvatska kroz nekoliko godina morati uplatiti 690 milijuna eura. Kao najveći gubitak priznaje onaj samostalne monetarne politike, kroz utjecanje na tečaj i realne kamatne stope, no HNB-u je ionako tu ograničeno djelovanje.
„Što se tečaja tiče, budući da je većina duga u devizama i zbog toga HNB održava stabilan tečaj, kao što je nekad Bob Dylan pjevao ‘Kad ništa nemaš, nemaš ništa ni za izgubiti‘. Znači, budući da mi ne možemo koristiti taj tečaj aktivno, onda nemamo ni što izgubiti kad fiksiramo trajno tečaj kune za euro“, slikovit je guverner. Na maastriške kriterije podsjeća i ministar financija Zdravko Marić, napominjući da je iza Hrvatske dvije godine pozitivnih trendova javnih financija. Kao i potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić, napominje da će uz propisani udio javnog duga u BDP-u, inflaciju i drugo, nužno biti provesti strukturne reforme. Ovotjedno pitanje naše Web ankete je:
Loading ...
