Stručni skup povodom 150. obljetnice smrti o. Teodozija Florentinija, svoga utemeljitelja, organizirale su u subotu u dvorani Florentini Milosrdne sestre svetog križa. Nakon pozdrava nadbiskupa đakovačko-osječkog mons. dr. Đure Hranića, prof. dr. Markus Reis (Katedra za crkvenu povijest pri Bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Luzernu) govorio je na temu „Ljubav i askeza. Teodozije Florentini i zahvaćenost duhovnim idealom“, a potom je dr. Christian Schweizer (Provincijalni arhiv kapucina u Luzernu) održao predavanje na temu „Pogled na Teodozija Florentinija iz perspektive zadnjih dana njegova života“.
U drugom dijelu stručnog skupa izlagali su fra Mirko Kemiveš na temu „Teodozije Florentini, svećenik, kapucin“, potom prof. dr. Ivica Raguž (KBF Đakovo) – „Teodozije Florentini, teolog i ‘mistik’“ te prof. dr. Vladimir Dugalić (KBF Đakovo) – „Teodozije Florentini u kontekstu socijalnih gibanja svoga vremena“. Nakon diskusije i pauze, u trećem dijelu skupa, s. Estera Radičević, prof. (SCSC Đakovo) izlagala je na temu „Teodozijeva karizma na hrvatskom tlu, s posebnim osvrtom na ulogu Milosrdnih sestara sv. Križa u Domovinskom ratu 1991.-1995.“, gdje se osvrnula i na djelovanje sestara u Vukovaru, a potom je dr. s. Finka Tomas (SCSC Đakovo) govorila na temu: „Od prošlosti prema budućnosti. Otvorenost novim izazovima“. Govoreći o otvorenosti prema budućnosti, sestra Finka navela je nekoliko segmenata, na prvom mjestu borbu protiv trgovanja ljudima, potom sustavniji rad s obiteljima, suradnju s laicima, kvalificiranu pomoć dementnim bolesnicima te rad s mladima, pastoral zvanja. Skup je bio podijeljen na tri cjeline: počeci, svjedočanstva, te novi izazovi. Na kraju višesatnog skupa prisutne je pozdravila s. Amalija Kupčerić, provincijalna poglavarica, domaćin skupa zajedno sa svim sestrama sv. Križa u Đakovu. U glazbenom dijelu programa nastupio je Samostanski zbor, dok su na kraju djelo A. Vivaldia, Koncert g-mol „Allegro“, izvele s. Svjetlana Paljušević na klaviru te s. Josipa Pavla Jakić na tamburici.
Tekst i Foto: Maja Muškić