Europljani iznimno zabrinuti zbog svih rizika s kojima se djeca suočavaju na društvenim mrežama
Novo istraživanje Eurobarometra koje je jučer objavljeno pokazuje da su Europljani iznimno zabrinuti zbog svih rizika s kojima se djeca suočavaju na društvenim mrežama. U kontekstu sve većeg oslanjanja na društvene medije građani vide potrebu za boljom zaštitom i odlučnijim djelovanjem u borbi protiv dezinformacija. Istodobno, s obzirom na globalne izazove, Europljani pozivaju na veće demokratsko sudjelovanje, obrambene sposobnosti i prelazak na čistu energiju.
Cyberbullying predvodi popis percipiranih rizika s kojima se djeca suočavaju na internetu
Velika većina Europljana želi da EU učini više kako bi zaštitio djecu od rizika na internetu. Europljani su iznimno zabrinuti zbog svih rizika s kojima se djeca suočavaju na društvenim mrežama. Kiberzlostavljanje i uznemiravanje na vrhu su popisa zabrinutosti, zabrinjavajući 71 % ispitanika, nakon čega slijedi strah od mamljenja na internetu i seksualnog iskorištavanja (70 %), izloženost štetnim sadržajima kao što su nasilje, samoozljeđivanje ili ekstremizam (69 %) i zlouporaba osobnih podataka djece (69 %). Značajna većina također ukazuje na rizik od regrutiranja djece za nezakonite aktivnosti (64 %) i izloženosti dizajnu platforme koja stvara ovisnost (60 %).
Velika većina Europljana želi da EU učini više kako bi zaštitio djecu od rizika na internetu. Gotovo dva od tri Europljana (63 %) žele propise EU-a kojima se ograničava pristup djece društvenim medijima prema dobi, bilo izravnom zabranom ispod određenog praga (36 %) ili odgođenim pristupom (27 %). 15 % ispitanika zalaže se za jačanje resursa za provedbu zakona, a 13 % radije prepušta nadzor roditeljima i školama bez daljnje intervencije EU-a.
Dvije trećine Europljana (66 %) svakodnevno se služi društvenim medijima kako bi dobilo informacije o aktualnim pitanjima ili politici. U tom kontekstu Europljani kao glavne prioritete za borbu protiv lažnih ili obmanjujućih informacija navode strože sankcije za nezakoniti internetski sadržaj (44 %) i stroža pravila za platforme (40 %), nakon čega slijedi jasno označivanje sadržaja generiranog ili manipuliranog umjetnom inteligencijom (38 %), minimalni dobni prag za pristup društvenim medijima (37 %) i veća ulaganja u medijsku pismenost i neovisnu provjeru činjenica (29 %).
Sloboda govora, pošteni izbori i vladavina prava smatraju se temeljnim stupovima demokracije
Europljani se također osjećaju privrženima ključnim elementima demokracije. Sloboda govora i izražavanja (34 %), slobodni i pošteni izbori (32 %) te poštovanje vladavine prava i temeljnih prava (31 %) na vrhu su popisa najvažnijih elemenata demokratskog društva među Europljanima, prema rezultatima novog istraživanja. Borba protiv korupcije (28 %), transparentnost i odgovornost političkih čelnika zajedno s neovisnim pravosudnim sustavom (26 %) te sudjelovanje građana u javnoj raspravi i donošenju odluka (22 %) također se navode kao ključni stupovi. Osim glasovanja, Europljani smatraju da su oblici izravnijeg sudjelovanja učinkovit način utjecanja na donošenje odluka u EU-u (46 %), nakon čega slijedi sudjelovanje u političkim pokretima, strankama ili sindikatima (42 %).
Povjerenje u obrambene kapacitete EU-a u porastu
Velika većina Europljana (68 %) slaže se da bi EU trebao ojačati svoje kapacitete za samostalnu obranu od potencijalnih vanjskih prijetnji. 56 % ispitanika (+4 postotna boda od siječnja 2026.) vjeruje da će EU ojačati sigurnost i obranu te bolje zaštititi svoje građane.
Povezane vijesti...
-
-
-
-
-
-
----------
