“Nadbiskupija u deset godina izgubila 78 885 vjernika katolika, a Đakovo 4470”
“Kad se usporedi broj kretanja broja vjernika Đakovačko-osječke nadbiskupije u dvama popisima stanovništva, 2011. i 2021. godine, vrlo se lako uočava da je nadbiskupija u deset godina izgubila
78 885 vjernika katolika, odnosno 16,88 posto”, piše u najnovijem broju Vjesnika Đakovačko-osječke nadbiskupije prof. dr. Stanislav Šota, profesor pastoralne teologije na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu.
U članku pod naslovom “Propadamo brže i gore od očekivanja i najvećih pesimista – demografski slom Đakovačko-osječke nadbiskupije”, profesor Šota navodi da je „prema Popisu stanovništva iz 2011. godine u nadbiskupiji bilo 467 190 vjernika katolika, a prema Popisu 2021. godine ima 388 305 vjernika katolika”.
U isto vrijeme, u Đakovu je broj katolika smanjen za 16,67 posto, odnosno 2011. godine bilo ih je 26 806, a po popisu stanovništva iz 2021. godine 22 336 ili 4470 manje.
Pojašnjavajući u svom uvodniku naslovljenom „Prazne crkve i kolijevke” glavnu temu siječanjskog broja Vjesnika, urednik prof. dr. Boris Vulić ističe da „Ekstremne demografske promjene nagore nisu stoga prvotno znak relativizma, materijalizma, hedonizma i konzumerizma, nego nevjere – neozbiljne, mlake i zapravo mrtve vjere u narodu. Poluprazne i prazne crkve po svijetu najava su još praznijih, ako ne i potpuno praznih kolijevki”, zaključuje urednik Vjesnika Đakovačko-osječke nadbiskupije.
„Prvi broj našega Vjesnika Đakovačko-osječke nadbiskupije u 152. godini njegova izlaženja posvetili smo temi demografskih neprilika. Mislim da je svima razvidno da su demografske neprilike veliki i ozbiljan problem za naše društvo, za naše konkretna mjesta, za ambijente gdje živimo i stoga smo odlučili da u ovom broju tematiziramo tu tešku, ali važnu temu i jednostavno smo željeli ukoričiti u stranice našeg časopisa demografske glasove koji nam imaju puno toga važnoga za reći o demografskim neprilikama, a osobito nam je važno, da tako kažem, ovaj teološki pristup demografskim problemima. Naime, već postoje ozbiljna znanstvena istraživanja koja pokazuju da postoji uska veza stope plodnosti, kao temeljno demografsko pitanje, i stope ozbiljnosti vjere jednoga društva jednoga naroda. Društva s visokom plodnošću u pravilu su pobožna društva, to su društva koje čine ljudi koji su živi vjernici, gorljivi vjernici, S druge strane, također podaci su neumoljivi, niske stope plodnosti znače veću pojavu raskida s religijom, vjerom, i to je uočljivo kako u Europi tako i u Rusiji, u zadnje vrijeme u Americi, ali i u islamskom svijetu, da spomenemo samo Alžir, Maroko i Iran. Prema tome, brza sekularizacija društva, koja podrazumijeva da vjera postaje privatno pitanje, da ne postaje društveno značajno pitanje, podrazumijeva također pad plodnosti toga društva, a prije svega toga, prije relativizma, materijalizma, hedonizma i drugih izama zapravo, po našem mišljenju, stoji porast nevjere – neozbiljne vjere, mlake vjere, odnosno bezboštva. Evo, na to smo željeli ukazati i tako dati doprinos demografskim glasovima i promišljanjima u našem društvu i Crkvi”, za naš je Radio pojasnio prof. dr. Boris Vulić.
Povezane vijesti...
-
-
-
-
-
-
----------
1 komentar