“Korizma nije vrijeme žalosti, nego je vrijeme nade i novog početka”
Danas je Čista srijeda ili Pepelnica kojom počinje korizma – četrdesetodnevno vrijeme priprave za Uskrs. Dan je strogog posta i nemrsa, a svete mise su s obredom pepeljenja.
„Pepeo ima razna značenja, ali uvijek predstavlja tu prolaznost i nekako nas podsjeća da smo prolaznici na ovome svijetu i da naša domovina je ona na nebesima i na neki način nas podsjeća i na to da se vraćamo u prah, odnosno da smo, recimo to tako, ništa i da bez Boga jednostavno ne možemo. Evo, želi nas upravo na prvi dan korizme podsjetiti na tu našu prolaznost i da shvatimo da sve ono što ovdje radimo da je to ono što je prolazno i da smo ovdje već pozvani graditi svoje stanove na nebesima, odnosno ovdje na zemlji već ostvarivati to Božje kraljevstvo, ovdje na zemlji širiti tu božju ljubav, božju dobrotu i božji mir među nama”, pojašnjava simboliku posipanja pepelom prof. dr. Ilija Dogan, župnik Župe Dobroga Pastira.
Uvriježeno je u našem narodu da je korizma vrijeme posta, molitve i dobrih djela, ističe također profesor Dogan.
„Korizma nas prisjeća i na 40 dana koje je Isus proveo u pustinji i korizma zapravo i je neka vrsta pustinje gdje se čovjek povlači u sebe, a u pustinji je uvijek teško. Čovjek kada se povuče u pustinju onda se suočava sa svojim slabostima, uočava i svoje poteškoće, uočava i svoje mane i to nikada nije jednostavno. Lakše je pobjeći od toga, ali to nas ne dovodi do cilja i to nam ne pomaže”, navodi prof. Dogan dodajući da je korizma vrijeme koje daje nadu čovjeku da bude bolji.
„Korizma je vrijeme kada se pripravljamo zapravo na blagdan Uskrsa, međutim, korizmu nekako gledamo kao vrijeme žalosti, a rekao bih da korizma nije vrijeme žalosti, nego je vrijeme nade i novog početka jer to je prilika i vrijeme koje daje nadu čovjeku da bude bolji čovjek i korizma upravo tome služi, jedno radosno, zapravo, vrijeme koje nam pomaže da čovjek radi na sebi, da bude bolja osoba kroz ovo vrijeme i odricanja i molitve – nekako izvući se iz te naše svakodnevice kako bi se opet bolji, promijenjeni vratili u našu svakodnevicu. Evo, to je korizma”, kaže prof. Dogan.
Korizmu se često poistovjećuje i s odricanjem od svakodnevnih užitaka.
„Odricanje ako nema neku svrhu i cilj, onda gubi svoj prvotni smisao. Odricanje radi odricanja zapravo i nije korizma. Odricanje nam služi upravo da možemo postati bolji ljudi. Ako mi odricanje od nekih stvari pomaže da ja postanem bolji čovjek, ako ću ja tim svojim odricanjem pomoći nekome ili ću učiniti ovaj svijet, odnosno mjesto gdje živim boljim mjestom, onda je to pravi smisao korizme, ali ako će to moje odricanje zapravo pogoršati, naprimjer, ako se odreknem pušenja pa sam živčan i onda trpi moja obitelj, kolege na poslu, to je onda promašeni smisao toga odricanja”, zaključuje prof. Dogan dodajući da je zapravo „naš život jedna korizma”
„Naš život je jedna korizma gdje se susrećemo s teškoćama, križevima, ali tko ustraje taj će se spasiti, odnosno Isus Krist koji nas je otkupio je temelj, ali i sigurnost da nas uvijek na kraju čeka uskrsno jutro i da je Bog taj koji je pobijedio zlo i koji je pobijedio smrt i da nam je on osigurao život vječni u zajedništvu s njime”, poručuje na početku korizme prof. Ilija Dogan.
