“Krista prepoznajemo u ukrajinskom narodu koji sada stradava i pati”
„Krista prepoznajemo u ukrajinskom narodu koji sada stradava i pati”, istaknuo je nadbiskup Đuro Hranić, predvodeći na Pepelnicu, ujedno i Nadbiskupijski dan posta, molitve i solidarnosti s ukrajinskim narodom, večernje misno slavlje u đakovačkoj katedrali sv. Petra.
“Dok pratimo razvoj situacije u Ukrajini, Krista prepoznajemo u ukrajinskom narodu koji sada stradava i pati, u kolonama izbjeglica i prognanika koji počinju stizati i k nama u Hrvatsku, u onima koji velikodušno izlažu sebe, svoj život i svoje zdravlje braneći svoje obitelji i slobodu svoje domovine. Prepoznajemo ga i u onim miroljubivim ruskim građanima koji bivaju batinani i zatvarani zbog svoga protesta protiv agresije i rata te protiv političkog vodstva svoje zemlje koje je pokrenulo taj rat i prepoznajemo ga u svima onima koji u svojoj solidarnosti čine sve da pomognu Ukrajini i ukrajinskom narodu te u svima koji unesrećenim ženama, djeci i drugim stradalnicima iskazuju dobrotu, zaštitu i potrebnu pomoć”, rekao je nadbiskup Hranić.
Okupljene je potom pozvao da molitve i post prikazuju i za čitav ruski narod, za njegovo političko vodstvo i sve vjernike velike Ruske pravoslavne Crkve na čelu s njihovim episkopima, „da se, ukorijenjeni u bogatu evanđeosku i kršćansku baštinu, otvore pozivu na obraćenje i na istinsku vjernost evanđeoskim stavovima u odnosu ukrajinskom i svim ostalim narodima Europe i svijeta“. Rekavši kako Crkva za prognane i izbjegle priprema svoje smještajne kapacitete, nadbiskup je još jedom pozvao sve vlasnike nenastanjenih kuća i stanova da svoje mogućnosti za prijem izbjeglica – preko svojih župa i župnih karitativnih skupina – prijave Nadbiskupijskom Caritasu, koji surađuje i spreman je surađivati s mjerodavnim državnim ustanovama i stožerima civilne zaštite.
Nastavljajući homiliju nadbiskup je govorio o milostinji, molitvi i postu, „duhovnim disciplinama koje uređuju naše odnose s drugima, te jačaju naš duh i tijelo“, ukazujući kako nas Isus u naviještenoj evanđeoskoj riječi poučava kako izbjeći zloporabu milostinje, molitve i posta u neprimjerene svrhe: čineći ih „u skrovitosti”, te za svaku od tih triju korizmenih duhovnih disciplina navodi najčešću napast: pretvaranje milostinje u samohvalu i duhovnu oholost. „Molitvu mogu staviti u službu samopokazivanja, a postom se mogu truditi oko svoga društvenoga statusa”, zaključio je nadbiskup.
Foto: Anica Banović
