Iako tlo i dalje podrhtava, situacija na potresom pogođenom području Banije polako se normalizira, posebno kada je riječ o pružanju pomoći stradalom stanovništvu.
Petrinja, međtuim, više nije onaj grad koji je bio prije potresa, izjavio je gostujući u mjučerašnjoj emisiji „Izravno” Mario Gršić, direktor Petrinjskog radija.
„Svatko tko se želi uvjeriti u trenutno stanje treba doći u Petrinju i vidjeti pravo lice stanja, odnosno pravo stanje stvari kako Petrinja izgleda nakon ona dva kobna potresa od ponedjeljka i utorka. Doista je ovo neprepričljivo, doista je ovo teško sažeti u nekoliko suvislih rečenica jer ovo više nije naš grad, ovo više nije moj grad, cijeli centar grada je razrušen, kako ćemo se uspjeti oporaviti iz svega toga stvarno je nezahvalno prognozirati i pričati, ali poznavajući nas Petrinjce mi smo vam ovako dosta inatljivi i onda kada nam se ovakve nekakve stvari dogode, onda, onako iz inata, proradi u nama – e, nećeš me sad dobiti u ovome, e, sad ću ti ja pokazati svoje zube – tako da nekako vjerujem u tu našu čudnu narav i čudnu ćud da ćemo iz ovoga izaći i dignuti se kao feniks iz pepela”, uvjeren je Gršić.
Što se tiče pružanja pomoći, to se moglo i bolje obaviti, kaže direktor Petrinjskog radija.
„Sudeći po reakcijama brojnih sugrađana, da se sami nisu uhvatili u koštac s rješavanjem brojnih problema ovdje u gradu, počevši od onih nekakvih najosnovnih stvari poput krovišta i slično, tko zna koliko bi morali dugo čekati na bilo kakvu vrstu pomoći u tom nekakvom smislu i obliku. Većina građana je, poučena onim iskustavom iz potresa u Zagrebu, odlučili su se sami uhvatiti se u koštac sa svim tim problemima i, evo, zahvaljujući bronim društvenim mrežama i svemu drugome, pristiže s brojnih krajeva Hrvatske i svih krajeva svijeta pomoć u bilo kakvom obliku; od građevinskog materijala, hrane, vode, pića, higijenskih potrepština tako da se nekako, imama osjećaj i sudeći po reakcijama građana, građani nekako više snalaze sami”, objasnio je direktor Petrinjskog radija čije prostorije su također uništene i koji svoj program emitira iz kontejnera.
U Hrvatskom crvenom križu, kako ističe glasnogovornica Katarina Zorić, ocjenjuju da je sve više koordinacije u pružanju pomoći.
„Ne, ne bih rekla da je sustav zakazao, sve službe su odreagirale odmah nakon što se potres dogodio, uspostavilo se ono što se moglo uspostaviti, računalo se s tim da će se stradale ljude odmah evakuirati, međutim, na terenu se dogodila situacija da dobar dio ljudi nije htio ići u evakuaciju zbog brige za svoje nekretnine, blago i tako dalje…Puno toga se pokrenulo, ali nije moglo biti izvedeno i to je ta prilagodba koja je karakteristika djelovanja u takvim situacijama”, kazala je glasnogovornica HCK Katarina Zorić. Zasmetale su joj, kako kaže, i dezinformacije o djelovanju Crvenog križa po društvenim mrežama.
„Stotine volontera i djelatnika Crvenog križa odradio je lavovski posao, je li sve odrađeno savršeno – sigurno nije, nikada nije, a osobito nije u izvanrednim situacijama. Da, prvi tren je bio šok za sve, ali ono što ja mogu reći da su timovi Crvenog križa bili u Petrinji kada se dogodio potres jer mi smo izašli na teren odmah nakon prvog, lakšeg potresa tako da mi u našim redovima imamo ozlijeđenih ljudi, imamo ljudi koji su također izgubili domove i koji se nose sa svojim problemima, ali su to sve stavili po strani i posvetili se onim ljudima koji su u ovome svemu najgore prošli i njima se trudimo pomoći”, dodaje glasnogovornica HCK ističući da je trebalo vremena za uhodavanje. Kao otegotnu okolnost navodi i zahtjevnost terena. „Napravilo se najbolje što se moglo”, zaključuje na kraju glasnogovornica Hrvatskog crvenog križa dodajući također da je djelovanje žurnih službi u početku otežavala i gužva koja se stvorila na ulicama tako da je u jednom trenutku vladao pravi kaos.
Situacija na terenu je vrlo složena, ali se iz dana u dan popravlja, konstatirao je ravnatelj Hrvatskog Caritasa monsinjor Fabijan Svalina.
„Situacija na terenu je vrlo složena, ali se iz dana u dan popravlja i ono što mogu reći iz perspektive djelovanja Hrvatskog Caritasa, mi smo iz svojih zaliha odmah tu večer uputili nekoliko tisuća vreća za spavanje, nekoliko tisuća deka, šatora koje smo imali na raspolaganju, a ovih dana smo podijelili i nešto kamp kućica i kontejnera koje smo dobili na raspolaganje i trenutno smo u nabavci pedesetak kontejnera i isto tako pedesetak mobilnih kućica za smještaj naših sunarodnjaka, naših ljudi na terenu koji žele ostati na svojim ognjištima uz svoju porušenu kuću”, pojasnio je mons. Fabijan Svalina naglasivši također da se radi o vrlo zahtjevnom terenu, što otežava djelovanje, ali i zahvalivši svima koji su na bilo koji način pomogli i još uvijek pomažu.
Pingback: “Petrinja više nije moj grad, centar je razrušen, ali mi Petrinjci smo inatljivi…, a što se tiče pomoći, to se moglo i bolje obaviti”