„Suvremeni čovjek kao da je još uvijek ostao zarobljen u tami Velikog petka. Sebičnost, korupcija, zatvorenost pred darom života, nasilje nad ženama, nad djecom i nad onima koji misle i vjeruju drukčije, mržnja kojom se natječu mnogi u vrijeđanju neistomišljenika; strah od budućnosti… sve to postalo je glasno poput urlanja onih koji su vikali ”Raspni ga, raspni”, dio je to ovogodišnje uskrsne pastirske poruke đakovačko-osječkog nadbiskupa Đure Hranića koju je odaslao sa svog tradicionalnog susreta s novinarima slavonskih redakcija.
„Uskrsli Gospodin, koji nas zove svojom braćom i sestrama, zahtijeva od nas preobrazbu društva u pravu zajednicu braće i sestara. Da bi naše društvo postalo zajednica, potrebno je više od kompromisa na različitim životnim područjima Društvena pravednost, mir, solidarnost, zajedništvo nikada neće biti u potpunosti ostvareni ako tome pristupamo samo kao građani koji pripadaju jednom društvu. Uskrsnuće Kristovo poziv je na novi život i put preobrazbe – i pojedinca i zajednice u kojoj on živi. Kršćanin zato ne čeka bespomoćno pravedniji život. Njegova vjera u uskrsnuće pruža mu moć koja se očituje u slabosti i daruje mu snagu Kristove žrtve, kojom se prinio na križ iz ljubavi prema čovjeku. Ne vjerovati u Kristovo uskrsnuće značilo bi živjeti kao da je križ Kristov definitivni kraj, kao da je sve bilo beznadni poraz. A on je uskrsnućem sve pobijedio i promijenio!”, ističe nadbiskup Hranić.
Ovogodišnju uskrsnu čestitku nadbiskup Hranić uputio je u zajedništvu s nadbiskupom u miru Marinom Srakićem i prv put u zajedništvu s pomoćnim biskupom Ivanom Ćurićem na čije ređenje je pozvao.
„On je stvarno čovjek kojemu je sav njegov život Crkva…, to je sav njegov hobi, sva njegova radost i strast i… doista vidim ga kao jednoga izvrsnog suradnika i duboko sam uvjeren da će on biti i izvrstan pomoćni biskup…”, kazao je nadbiskup Hranić.
Nadbiskup Hranić odgovorio je i na nekoliko pitanja među kojima i na ono o važnosti europskih izbora, a s tim u vezi naglasio je kako mnogi građani još nisu posvijestili činjenicu da se upravo u Europskom parlamentu donose važni zakoni i smjernice za budućnost.
„Mislim da su europski izbori itekako važni i da se treba čuti glas Hrvatske i ja bih volio da ti europarlamentarci doista budu odraz hrvatskoga identiteta, bića, vrijednosti koje živi hrvatski narod i da time obogaćuju čitavu Europsku zajednicu”, naglasio naglasio je nadbiskup Hranić.
Za sve prisutnije podjele u društvu koje su posebno naglašene oko komemoracija u Jasenovcu i Bleiburgu nadbiskup Hranić kazao je da ih je moguće prevladati otvorenošću za cjelovitu istinu.
„Mi moramo biti otvoreni za cjelovitu istinu, to što se ne zalažemo svi da se uistinu otvore svi arhivi, da se ne politikantski, nego da pustimo znanstvenike, povjesničare da oni studiozno, objektivno istraže arhive, osvijetle cjelovitu istinu”, rekao je nadbiskup.
„Još je kardinal Stepinac 1943. upozoravao da je Jasenovac najveće zlo hrvatskoga naroda, ljaga na tkivu hrvatskog naroda””, podsjetio je nadbiskup Hranić posebno upozorivši na pretjerivanja o broju žrtava kojima je bio cilj „poniženje i demoniziranje hrvatskog naroda”.
Isto tako, upozorio je, da je logor u Jasenovcu postojao i nakon završetka II. Svjetskog rata za političke neistomišljenika, a o čemu se nije smjelo govoriti.
„Dakle, potrebno je cjelovito pristupiti osvijetliti Jasenovac u kojem se stradalo oko 80-ak tisuća, ali isto tako, s druge strane, potrebno je rasvijetliti i Bleiburg i Križni put i ono što se tamo dogodilo gdje je jednako tako, ili čak možda stradao i veći broj ljudi”, rekao je nadbiskup Hranić.
„Samo trjezno i cjelovitom istinom može se graditi bolja budućnost na ovim prostorima”, zaključio je nadbiskup dodavši u tom kontekstu i važnu ulogu medija u stvaranju pozitivne klime u društvu.
1 komentar