Pripremite se za astronomski događaj godine
Astronomski događaj godine – tako se naziva pomrčina Mjeseca koja će iz naših krajeva biti vidljiva u večernjim satima u petak, 27. srpnja. Predstava koju nam večernje i noćno nebo priređuje toga dana najduža je potpuna pomrčina prirodnog Zemljina satelita u cijelom 21. stoljeću. S obzirom na to da će pomrčina najvećim dijelom biti vidljiva i iz naših krajeva, astronomska zajednica u Hrvatskoj diljem zemlje upriličit će promatranja neba. U Đakovu, promatranje ove pojave upriličit će đakovačko Astronomsko društvo „Orion“, na lokaciji đakovačkoj Bajera, iza Kauflanda. Ova lokacija je odabrana kao prirodno okruženje sa smanjenim svjetlosnim onečišćenjem i dovoljno udaljeno od središta grada, stoga iz ovoga društva pozivaju sve zainteresirane da im se pridruže. U potpunoj pomrčini Mjeseca zemljin prirodni satelit proći će skoro točno sredinom Zemljine sjene, a kako se trenutno nalazi u apogeju, odnosno najdaljoj točki na putu oko Zemlje i giba se sporije, tako će potpuna pomrčina trajati 1 sat i 43 minute. Ukupno trajanje pomrčine od ulaska Mjeseca u Zemljinu polusjenu do izlaska iz polusjene će trajati gotovo 4 sata.
U nastavku donosimo opširnije pojašnjenje ovog astronomskog fenomena koje nam je stiglo u dopisu iz Astronomskog društva “Orion”, kojeg potpisuje predsjednik tog društva – Danko Kočiš:
Pomrčina Mjeseca nastaje ulaskom Mjeseca u Zemljinu sjenu, a pritom je Mjesec obasjan crvenom svjetlošću koja se raspršila prolazeći kroz Zemljinu atmosferu. Potpunom pomrčinom Mjeseca nazivamo pojavu kada cijeli Mjesec uđe u Zemljinu sjenu, pojava kada samo dio mjesečevog diska uđe u Zemljinu sjenu naziva se djelomična pomrčina, ako Mjesec prolazi samo kroz Zemljinu polusjenu imamo pomrčinu u polusjeni.
Za vrijeme potpune pomrčine Mjesec nikad ne pada u potpunu tamu već poprima crveno-smeđu nijansu. Ova je pojava nastaje radi loma svjetlosti u Zemljinoj atmosferi koja se u ovom slučaju ponaša poput prizme. Zemljina atmosfera najviše raspršuje plavu svjetlost (radi čega je nebo danju plavo), a crvena svjetlost koja se ne rasprši potpuno u Zemljinoj atmosferi nastavlja svoj put prema Mjesecu i čini ga crvenim.
Uz promatranje Mjeseca, teleskopom će se promatrati i opozicija Marsa, ali i Jupiter i Saturn.
Opozicija je termin u astronomiji koji označava položaj nekog planeta u odnosu na Zemlju i Sunce kada se Sunce, Zemlja i taj planet i točno ovim redoslijedom nađu u ravnini. Kad se neka planeta nađe u položaju opozicije, tada se ona i Zemlja na svom putu oko Sunca nađu najbliže. Opozicije su periodična pojava, a obzirom da se i Zemlja i ostale planete gibaju po eliptičnim stazama, udaljenost odnosno blizina na kojoj se nađemo varira ovisno na kojem dijelu staze se taj događaj dogodi. Zašto je to važno? Zato jer kad se nađemo bliže, taj planet možemo bolje vidjeti, a u slučaju Marsa je to vrlo značajno jer je Mars vrlo malen. Osim što ćemo Mars moći bolje vidjeti sa Zemlje u trenutku ovako bliske opozicije je tamo lakše otputovati ili nešto poslati.
Opozicije Marsa se događaju u prosjeku svakih 26 mjeseci, ali svakih 15 do 17 godina se dogode posebno bliski susreti. Ti posebno bliski susreti se događaju kada se trenutak opozicije poklopi s trenutkom kada je planeta, u ovom slučaju Mars u perihelu, a perihel je položaj kada planete putujući po svojim eliptičnim stazama dođu u točku najbližu Suncu. Kod tzv. perihelne opozicije će se Zemlja i u ovom slučaju Mars naći posebno blizu što je periodična, ali ne i tako česta pojava. Primjerice 22.05.2016., prilikom zadnje opozicije Marsa koja nije bila perihelna smo se našli na udaljenost od 0,51 AJ (1aj = 150.000.000 km), Mars nam je tada na nebu imao prividnu veličinu od 18″ dok će nam se kod sljedeće opozicije koja će se dogoditi 27.07. ove godine i koja će biti perihelna, Mars približiti na 0,38 AJ i imat će prividnu veličinu od 24″. Mars i Zemlja su se ovako blizu posljednji puta našli 2003. godine, a sljedeća, ali ne ovako bliska opozicija će se dogoditi 2020. kada ćemo se naći na udaljenosti od 0,41 AJ i kada će nam Mars imati prividnu veličinu od 22″ dok ćemo sljedeći ovakav vrlo bliski susret trebati čekati do 2035. godine. Treba reći i da će se Mars u srpnju i kolovozu na nebu isticati svojim sjajem i da će u tom periodu biti i sjajniji od Jupitera pa će za to vrijeme preuzeti mjesto četvrtog najsjajnijeg objekta na nebu nakon naravno Sunca, Mjeseca i Venere.
