“Božjem grobu se nekada davala straža…”
Sinoćnjom misom Večere Gospodnje s obredom pranja nogu započelo je Vazmeno trodnevlje. Danas u 17 sati u katedrali počinju obredi Velikog petka; Služba Muke Gospodnje, klanjanje Svetom križu i sveta pričest. Nakon obreda Velikog petka klanjanje je do 21 sat.
Na Veliki petak nema misa, nego se posjećuje Isusov grob koji su nekada, kako kazuje Vlado Matoković iz Selaca Đakovačkih, vjernici darivali jajima i novcima.
“Božjem grobu se njekada davala straža i to vatrogasci i momci, njia uvik po dvojica, uvik po pola sata. Vatrogasci su uvik bili u svojim odorama, a momci bili spremiti u rubinu, gaće, frosluk, a a ako je ladno mogli su imat mogli su imat lače rajtozne, na nogama fusekle i kožne opanke, priko prsa tkanica trobojnica, a u desnoj ruke sablja koju su za tu prigodu posuđivali od selske gospode; bilježnika, načelnika, lugara, učitelja, a kitili se stručkom koprive koja je znak Isusuove muke….”, kazuje Matoković
Na Veliki petak je strogi post i nemrs pa se nekada jela posna pogača koja se priprema od vode, soli i brašna, a ukrašava se “križevima, kockom ili pletenicom ili brez ikaka ukrasa”. Peče se i krumpir u ljusci i jede oguljen i posoljen, kao i gorko zelje, odnosno salata od listova maslačka
Na Veliki petak nekada su se šarala jaja, ali prirodnim bojama, od različitih trava, kao i u lukovini, a poslije u modu, prisjeća se Matoković, dolazi tintoblaj, a vrućim su voskom žene ukrašavale jaja različitim motivima….
Nekada se tijekom Vazmenog trodnevlja nije ni trgovalo, kaže naš sugovornik.
“Nije smio novac doći u ruke zato što je Isus prodan za 30 srebrnjaka, kažu stari, a na Veliki petak bio je običaj i da se peru pendžeri na kući i to krpom koja se namoči u rakiju, a staklo posuši suvom krpom, a kasnije novinskim papirom da se sjaji. Isto tako, sva tri dana nije smio vjesiti veš na na štriku”, podsjeća Matković.
