Prema podacima državnog zavoda za statistiku, ove je godine pšenicom zasijano oko 140 000 hektara, a očekuje se prinos od 760 tisuća tona. U usporedbi s ranijim godinama, površine pod pšenicom se smanjuju, a uzrok tome je niska otkupna cijena i problemi kod uzorkovanja i određivanju kvalitete.
Osim toga, na smanjenje sjetvenih površina pod pšenicom utječe i uvoz minsko-pekarskih proizvoda.
Ove godine stručnjaci očekuju dobru kvalitetu i prinos, posebno ukoliko izostanu nagle visoke temperature. No, proizvođači strahuju da bi cijena mogla biti niža od kune, o čemu se već sada spekulira.
Ovogodišnji troškovi proizvodnje pšenice nešto su veći od prošlogodišnjih i kreću se, kako ističe Ernest Nad, iz Županijske gospodarske komore, između 1,10 i 1,15 kn.
“Nažalost, kretanja na tržištu govore nešto suprotno. Mislim da je neophodan jedan sastanak između proizvođača i otkupljivača, odnosno predstavnika mlinsko-pekarske industrije na tu temu da se nađe jedna zadovoljavajuća otkupna cijena kako ne bi izazvala nezadovoljstvo bilo koje strane. Ovoga trenutka ne može se govoriti o cijeni jer se trebaju usuglasiti i neke nepoznanice i oko Kodeksa otkupa koji je za određene strukture neprihvatljiv i tek onda ćemo moći razgovarati ozbiljnije o cijeni, ali i na bazi ponude i potražnje, kao i kretanja cijene pšenice na svjetskom tržištu”, pojašnjava Nad.