Vijećnici o proračunu i stanju u gospodarstvu

Izvješće o izvršenju proračuna za prošlu godinu i stanje gospodarstva bile su središnje točke dnevnog reda današnje 21. sjednice Gradskog vijeća koju su napustili vijećnici SDP-a jer se, kako je na konferenciji za novinare pojasnio Josip Matkov, nije provedena odluka s prošle sjednice o izravnom prijenosu putem live streaminga na stranicama Grada.
“Napuštanje sjednice je demokratski oblik borbe protiv silovanja demokratske procedure kakva se već duže vrijeme provodi u Gradskom vijećui”, konstatirao je Matkov.
U nastavku sjednice nije bilo disonantnih tonova pa su vijećnici bez veće rasprave odradili predloženi dnevni reda, a govoreći o izvršenju proračuna za prošlu godinu gradonačelnik Zoran Vinković obrazložio je da je stanje konsolidirano te da je učinjen napor ka što većem proračunu, ali za to je, kako je rekao, potrebna i fiskalna decentralizacija.
“Proračun je izvršen oko 50 milijuna kuna i ovo je prva godina nakon 2008. godine da je proračun pozitivan i to za iznos od 850000 kuna “, kazao je gradonačelnik Vinković.
Bez gradskog proračuna nezamisliv je bilo koji segment društvenog života u gradu, konstatirao je gradonačelnik, a predsjednik Gradskog vijeća Goran Soldo u raspravi je naglasio da je gotovo 90-postotno izvršenje proračuna o d 59 milijuna, koliko je planiran, znak realnog planiranja. U tom razdoblju, kazao je Soldo, saniran je minus u iznosu od 11,5 milijuna kuna, podmireni su svi dugovi i Grad je stabilizirao svoje financijsko poslovanje.
I HDZ-ov vijećnik Antun Galić podržao je sve napore usmjerene konsolidaciji gradskog proračuna, a HSS-ov vijećnik Nikola Lelas izrazio je zadovoljstvo što se grad nije zaduživao.
Isti vijećnici sudjelovali su i u raspravi o izvješću o stanju u gospodarstvu u kojem se, kako je u uvodu kazao gradonačelnik Vinković, zamjećuju neki pozitivni pomaci. Ti pozitivni pomaci vidljivi su u povećanju broja zaposlenih, a smanjivanju broja nezaposlenih kojih je 2.446 i oni, kako je naglasio, predstavljaju isto toliko razloga za poduzimanje dodatnih napora za smanjenje toga broja. U cilju poboljšanja stanja predloženo je i više mjera među kojima je i poticanje zapošljavanja novčanim iznosima od 1500 do 10000 kuna, kazao je gradonačelnik.
“Velika šansa Đakova za razvoj je kroz poljoprivredu, prehrambenu industriju, kroz razvoj kontinentalnog turizma”, zaključio je gradonačelnik Vinković.
Dugotrajno nezaposleni su upravo i bili povod za mjere koje je grad prihvatio, naglasio je i Goran Soldo naglasivši da grad potiče gospodarstvo i nizom drugih mjera, a neće se povećavati niti cijene komunalnog doprinosa i naknade.
Antun Galić, HDZ, ukazao je na sve veći broj Đakovčana i cijelih obitelji koji odlaze “trbuhom za kruhom”, odnosno u potrazi za poslom. Spomenuo je i Poduzetnički centar koji bi trebao biti perjanica gospdarskog razvoja, a ukazao je i na nedostatak poduzetničkog inkubatora.
S tim u vezi gradonačelnik Vinković pojasnio je kako grad ne raspolaže vlastitim zemljištem za izgradnju gospodarskih zona pa očekuje od države veću suradnju na tom planu, a za Poduzetnički centar je rekao da treba biti servis gospodarstvenicima.
U vezi rasprave o stanju u gospodarstvu iz aktualnoj sata izdvajamo i inicijativu Nikole Lelasa, vijećnika HSS-a, koji je predložio da se pri gradu ustroji odjel za gospodarstvo i poljoprivredu koji bi, kako je kazao, ne samo pratio stanje, nego i aktivno kreirao mjere za poticanje gospodarskog razvoja. Tu inicijativu gradonačelnik je podržao najavivši da se već radi na izradi nove sistematizacije gradske uprave prema kojoj je predviđeno osnivanje Odjela za gospodarstvo, poljoprivredu i kontinentalni turizam. No, najavio je i druge promjene i mjere koje bi se trebale odnositi i na sve gradske ustanove i tvrtke, a sve u cilju racionalnijeg i efikasnijeg rada. O tome će se, kako je najavljeno, raspravljati na na jednoj od sljedećih sjednica Gradskog vijeća.

Gradski vijećnici razmotrili su i izviješće Organizacijskog odbora o programu i financijskom planu 50. Đakovačkih vezova koji će se održati pod pokroviteljstvom predsjednice Kolinde Grabar Kitarović i predsjednika Hrvatskog sabora akademika Željka Rajnera.