Pravo na pristup informacijama hrvatskim je građanima zajamčeno Ustavom, a za zaštitu tog prava utemeljena je institucija Povjerenika za informiranje. Već godinu dana tu dužnost obavlja Anamarija Musa, docentica na Pravnom fakultetu u Zagrebu, koja je na čelu ureda kojemu se obraćaju brojni građani, ali i mediji kada im je onemogućen pristup informacijama, posebno onima koje se odnose na rad organa javne vlasti, odnosno državnih organa, jedinica lokalne samouprave, javnih ustanova i institucija koje se financiraju iz državnog, županijskog ili lokalnog proračuna.
Iako Ured povjerenice za informiranje funkcionira tek godinu dana, već dosad su mu se obraćali brojni pojedinci i novinari kojima je uskraćeno to pravo.
O tome je sinoć u Osijeku govorio Hrvoje Vindakijević, pravnik u Uredu povjerenice za informiranje, istaknuvši da je svrha Zakona o pravu na pristup informacijama što je moguće veća transparentnost, odnosno otvorenost rada organa javne vlasti, ali i drugih javnih ustanova i , institucija.
Ustavno pravo na pristup informacijama u praksi znači da svaki građanin može i mora, ukoliko to zatraži, dobiti informaciju koja se odnosi na raspolaganje javnim sredstvima, pojašnjava Vindakijević.
Sve što se tiče raspolaganja javnim sredstvima mora biti dostupno građanima, tvrde u Uredu povjerenice za informiranje.
Iste se odredbe odnose i na sve javne ustanove i tvrtke, pojašnjava Vindakijević uz napomenu kako institut prava na pristup informacijama još nije u potpunosti zaživio u Hrvatskoj, kao što je to slučaj u drugim zapadnim zemljama, pa se građani obraćaju Uredu povjerenice za informiranje i kako bi ostvarili neka svoja prava, što nije svrha tog zakona.
Osim građana, Uredu povjerenice za informiranje obraćaju se i novinari, posebno kada je riječ o temama za istraživačko novinarstvo.