Friend Links

  • Cheap NFL Jerseys
  • China Wholesale Jerseys Online
  • Akademijin zavod u Đakovu do 2015. !?

    Inicijativa akademika Milana Moguša za osnivanje akademijina zavoda u Đakovu, koju je iznio govoreći na jučerašnjoj svečanoj akademiji povodom obilježavanja Dana Katoličkog bogoslovnog fakulteta nije ostala nezapažena.
    To je bila njegova želja, kako je pojasnio, još dok je bio predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
    A ima li Đakovo u ovome trenutku znanstvene i materijalne potencijale za osnivanje akademijina zavoda pitali smo profesora Peru Aračića, dekana Katoličkog bogoslovnog fakulteta koji smatra da se na toj ideji radi već nekoliko godina. “Ne mora institucija o odmah krenuti s optimalnim brojem ljudi”, smatra dekan Aračić ističući kako već postoje pojedinci koji bi mogli raditi u budućem zavodu. Dekan Aračić očekuje da će se u realizaciju ideje uključiti Grad, koji treba osigurati prostor, te Nadbiskupija i županija.
    Grad, kako nam je potvrdio gradonačelnik Zoran Vinković, već godinu dana radi na realizaciji te ideje. Preduvjet za smještaj budućeg zavoda neposredno uz KBF, odnosno u zgradu u kojoj su smještene ispostave mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, je rješavanje problema Mimoze u koju bi konačno trebale preseliti sve državne službe. O tome odlučuje upravo država, prema kojoj bi zajednički trebali nastupiti Grad, Nadbiskupija i Akademija, ističe gradonačelnik Vinković.
    Ukoliko svi daju svoj doprinos, profesor Pero Aračić očekuje da bi ideja mogla zaživjeti do 2015. godine, odnosno do dvjestote obljetnice rođenja biskupa Strossmayera.
    “I izvan crkvenih krugova postoje pojedinci u Đakovu koji se bave poviješću i Strossmayerom, a osnivanje zavoda samo bi potaknulo njihovo okupljanje”, zaključuje dekan Katoličkog bogoslovnog fakulteta.
    Tu ideju podržavaju i drugi s đakovačke društvene scene.
    “Ako Požega i Vinkovci mogu imati zavod, zašto ne bi moglo i Đakovo”, kaže Mirko Ćurić pozivajući se upravo na doprinos Đakova i Strossmayera osnivanju Akademije. Đakovo ima intelektualnog potencijala koji bi se okupljao oko budućeg zavoda, ističe Ćurić dok je upravo prema đakovačkim intelektualnim, odnosno znanstvenim potencijalima rezerviraniji ravnatelj Muzeja Đakovštine Borislav Bijelić. Osim profesora sa Katoličkog bogoslovnog fakulteta, Bijelić u Đakovu ne vidi pojedince koji se ozbiljnije bave znanstvenim radom. On smatra da bi zavod imao smisla ukoliko bi potaknuo okupljanje takvih ljudi, međutim, u ovome trenutku, kako kaže, broj onih koji se bave ozbiljnijim proučavanjem društvene stvarnosti ili prošlosti zapravo nije znatan u Đakovu.

    Komentirajte

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

    Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

    Blog