Uskrsna čestitka nadbiskupa Marina Srakića
“Današnje vrijeme nove evangelizacije zahtijeva povratak na izvore iskustva i svjedočanstva vjere Pracrkve, kao i ponovno tumačenje i svjedočenje sadržaja i otajstva Uskrsa našim suvremencima, u sekulariziranom Hrvatskom društvu”, poručio je đakovačko-osječki nadbiskup i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije Marin Srakić u uskrsnoj čestitki. Taj povratak na izvore znači poziv na obraćenje i pradjdeovski zavijet, a ta krsna vjera hrvatskih katolika nudi svjedočku alternativu kulturi relativizma, pojasio je nadbiskup Srakić.”Uključuje bračnu ljubav i vjernost, velikodušno prihvaćanje života, promicanje ljepote i vžanosti obiteljskog zajedništva, zauzetost i neotuđivo pravo roditelja na odgoj svoje djece u skladu s vlastitim uvjerenjem, ali i udruživanje u obitreljske udruge te pokrete koji nastoje utjecati na oblikovanje obiteljske, demografske, obrazvone i socijalne politike u hrvatskom društvu, štiteći i promičući zdravu i stabilnu obitelj utmeljenu na bračnom zajedništvu muškarca i žene”, istaknuo je nadbiskup Srakić.
Nadbiskup Srakić podsjetio je i na skori dolazak Svetog Oca u Hrvatsku naglasivši da nam “treba njegova riječ kako bismo “zajedno” u Kristu” uočili i hrabro prihvatili put izlaska iz nezaposlenosti i socijalnih problema, iz različitih oblika i načina ovisnosti, te otvorili nova obzorja nade za generacije mladih ljudi koji već čekaju ili nam se pridružuju”.
Izrazivši gorčinu i čuđenje, te pozivom na dostojanstvo nadbiskup Srakić tijekom razgovora s novinarima prokomentirao je i presudu hrvatskim generalima. “Politika je više imala riječ nego pravda”, rekao je uz konstataciju da je to presuda hrvatskoj. Podsjetio je također da se nisu poduzele sve mjere koje su bile potrebne, te da se više može očekivati od pravne, a manje od najavljene diplomatske ofenzive.
Nadbiskup Srakić prokomentirao je i zbivanja oko đakovačkog rodilišta istaknuvši da novac ne smije biti jedino mjerilo.Založivši se za očuvanje povijesnih vrijednosti u gradu, podsjetio je također da se nije htio uključivati u pitanje Ergele jer je smatrao da to nije najvažnije pitanje u Đakovu. S tim u vezi kritizirao je slavonske političare kojima zamjera neprimjeren način borbe u Saboru, posebno kada se njihovi istupi svedu na osobne uvrede.
