Friend Links

  • Cheap NFL Jerseys
  • China Wholesale Jerseys Online
  • Predavanje Mirka Ćurića o Strossmayeru pobudilo veliko zanimanje u Vukovaru

    S obzirom na razvijenu turističku infrastrukturu i ponudu, Hrvatska ima veliki potencijal za razvoj ovog oblika turizma, koji osim duhovne ima i ekonomsku dimenziju i unosan je biznis, rečeno je na osmom Turističkom forumu kontinentalne Hrvatske koji se na temu „Kulturni turizam i perspektivne razvoja  religijskog turizma u Hrvatskoj“,  održao u Franjevačkom samostanu u Vukovaru. Ovaj spomenik nulte kategorije smješten iznad Dunava na jednom od najljepših mjesta u gradu, u potpunosti je uništen u Domovinskom ratu. Obnovom mu se vratio stari sjaj, a u tijeku je integracija njegove kulturne i povijesne baštine u turističku ponudu Vukovara. Projekt je vrijedan više od 15 milijuna kuna, a nešto više od 8 milijuna kuna osigurano je iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

    “Od ruševine do titule EDEN (Europske destinacije izvrsnosti) za destinaciju Vukovar – Vučedol – Ilok na temu kulturnog turizma, prošlo je samo 25 godina. Vukovar je dobar primjer kulturnog, povijesnog, vjerskog turizma koji se međusobno isprepleću“, istaknula je Rujana Bušić Srpak, direktorica Turističke zajednice Vukovarsko-srijemske županije.  Dodala je kako u toj županiji djeluju brojne vjerske zajednice, iznimno je bogato područje srednjovjekovnim sakralnim spomenicima i crkvama sa samostanima, tu su dva svetišta – u Ilači i Šumanovcima, a malo je poznato da je u Gunji 1969. izgrađena prva džamija u Hrvatskoj.

    Fra. Ivica Jagodić, Gvardijan Franjevačkog samostana Vukovar predstavio je obnovu samostana i Projekt: Integracija kulturne i povijesne baštine Franjevačkog samostana Vukovar u turističku ponudu grada Vukovara, Dragan Jelić ispred Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije govorio je o financiranju putem Projekta i obnovi  Pastoralnog centra, te općenito o mogućnostima obnove kulturne i sakralne baštine putem EU fondova.

    Jasminka Ana Modrić, voditeljica Službe za razvoj poduzetništva i obiteljskog smještaja u turizmu ispred Ministarstva turizma održala je predavanje: Vjerski turizam – izazovi i mogućnosti. Profesor Zdenko Cerović s Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji iznio je podatak da se prihod od vjerskih događanja u Hrvatskoj procjenjuje na 805 milijuna kuna, a našu zemlju godišnje posjeti 1,7 milijuna turista čiji je dolazak motiviran vjerom. Turisti se najviše odlučuju za posjet marijanskim svetištima kojih je u Hrvatskoj dvadesetak. U prosjeku ih posjeti 1,2 milijuna hodočasnika, od toga najviše – njih 800 tisuća posjeti Majku Božju Bistričku, slijede svetišta Majke Božje na Trsatu sa 100 tisuća i Čudotvorne Gospe Sinjske s oko 70 tisuća posjeta godišnje…

    Suzana Marković, predsjednica Zajednice kulturnog turizma Hrvatske gospodarske komore i mr. sc. vlč. Tomislav Korov iz Ureda za pastoralni turizam HBK složili su se da Hrvatska još uvijek nije prepoznata kao destinacija kulturnog i vjerskog turizma te da bi trebalo izraditi Strategiju razvoja ovog oblika turizma ili Akcijski plan. Posebno zbog sve većeg broja putnika koji odabiru vjerska putovanja i njihov broj u svijetu je velik i sve više raste. Oni su i kulturni putnici, mnogi od njih uz vjerski sadržaj, traže i druge kulturne sadržaje na  destinaciji. Oni su i hodačasnici koji dolaze u neko svetište ili dolaze zbog nekog drugog vjerskog događanja. Do takvih putnika sa stranih tržišta (među kojima su gosti visoke platežne moći)  je organizatorima vjerskih putovanja u Hrvatskoj iznimno teško doći jer se Hrvatska u svijetu ne prepoznaje kao  vjerska destinacija, i naravno ne promovira na svjetskim turističkim burzama putem HTZ-a kao takva, naglasila je Suzana Marković.

    Veliko zanimanje okupljenih pobudilo je predavanje Mirka Ćurića, potpredsjednika Društva hrvatskih književnika, pod nazivom: Kulturno djelovanje biskupa Josipa Juraja Strossmayera. Josip Juraj Strossmayer (1815.-1905.), doktor teologije i filozofije, đakovački biskup, hrvatski političar, najveći je mecena u hrvatskoj povijesti. Utemeljitelj je hrvatskog Sveučilišta, Akademije i Galerije starih majstora, iz zbirke koju je sakupio i darovao hrvatskom narodu. Pomagao je gradnju niza kulturnih i prosvjetnih institucija u Hrvatskoj i inozemstvu, financirao brojne umjetnike, napose slikare i književnike te snažno utjecao na formiranje suvremene hrvatske kulture, ali i hrvatske nacije uopće. Njegov najznačajniji pothvat bila je gradnja đakovačke katedrale (1866.-1882.), koja nije samo jedna od najljepših katoličkih crkava na istoku Europe, već i svojevrstan kulturni pothvat, kojemu je teško naći ravna u suvremenoj hrvatskoj povijesti.

    Vlč. Ivan Đakovac, ravnatelj Svetišta Ilača, kazao je da su takvi turisti poželjni u Hrvatskoj jer Hrvatska može ispuniti sva njihova očekivanja. Oni dolaze tokom cijele godine, uglavnom van sezone, traže mir i duhovnu obnovu, solidni su potrošači, a potrošnjom u manjim, ruralnim sredinama, osobito u kontinentalnoj Hrvatskoj, znatno bi doprinijeli razvoju lokalnih zajednica, što lokalno stanovništvo u nedostatku infrastrukture i kreativnih ideja za zaradu još uvijek ne prepoznaje kao priliku za gospodarski rast. Pohvalio je malu Općinu Tovarnik iz koje dolazi, koja pruža svu potrebnu pomoć razvoju Svetišta Ilača.

    Projekt sakralne baštine otoka Brača, predstavili su dr.sc. Vedran Barbarić, pročelnik Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu i Lino Ursić, vanjski suradnik TZ Splitsko-dalmatinske županije na projektima arheološko povijesnog turizma. Aldin Dugonjić iz Halal centra u Zagrebu prezentirao je prednosti halala za razvoj turizma u Hrvatskoj.

    Posjet Muzeju Vučedolske kulture upriličen je drugi dan održavanja Foruma. Uz stručno vodstvo ravnateljice Mirele Hutinec, sudionici su posjetili i kapsulu, te pregledali trenutačne iskope i nalaze na terenu. Monsinjor Vladimir Dugalić, dekan Katoličko bogoslovnog fakulteta u Đakovu održao je predavanje na temu Svetišta u Đakovačko-osječkoj nadbiskupiji – Stanje i perspektive i naznaio važnost razvoja vjerskog turizma za turizam Hrvatske. Iako crkva želi odvojiti duhovnu od turističke komponente, vjerski i kulturni turizam se ne isključuju, no važno je razvijati posebno hodočašća, a posebno vjerski turizam kao zaseban selektivni oblik turizma zbog njegove vrijednosti i prepoznatljivosti u svijetu, kazao je mons. Dugalić. To su potvrdili i sudionici panela „Kulturni turizam vs. religijski“, koji su važnom istaknuli i značenje edukacije turističkih vodiča za ovaj oblik turizma, financiranje turističkih brošura o sakralnoj baštini od strane države i promocije na specijaliziranim međunarodnim sajmovima, a za razvoj vjerskog turizma važna je i suradnja crkvenih vlasti, znanstvenika i državnih institucija s lokalnim stanovništvom.

    „Iznimno mi je drago što smo u Vukovaru otvorili ovu temu s obzirom na veliki interes u svijetu za vjerski turizam. Eminentni stručnjaci, predstavnici turističkih zajednica i Ministarstava pokrovitelja, HGK, vjerskih zajednica, putničkih agencija i hotelskog sektora u dva dana predstavili su mogućnosti i perspektivu razvoja vjerskog turizma. Riječ je o iznimno važnoj temi koja može generirati povećanje turističkih statistika i osobito razvoj malih sredina u kontinentalnom dijelu Hrvatske, koje još nisu prepoznate kao turističke destinacije, a imaju sve potencijale za razvoj ruralnog turizma”, istaknula je Sunčana Matić iz LUX promocije, agencije koja je ove godine uz HGK – Županijsku komoru Vukovar i TZ Vukovarsko-srijemske županije suorganizator Turističkog foruma.

    Tekst: TZ Vukovarsko-srijemske županije

    Foto: Arhiva RĐ

    Komentirajte

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

    Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

    Blog