Friend Links

  • Cheap NFL Jerseys
  • China Wholesale Jerseys Online
  • Zdravko Grubeša: Đakovo je potpuno nestalo s gospodarske scene, no, budućnost je u malim obrtima i OPG-ovima

    Privatni poduzetnik postao je još 1995. godine i to, kako sam kaže, iz „nužde“, u naletu privatizacije tvrtke u kojoj je radio i u kojoj bi, vjerojatno kao i svi, dobio otkaz. Shvatio je što ga čeka i otisnuo se u privatne vode, u kojima do danas itekako dobro pliva. Otvoren kao i uvijek, o načinu privatizacije ne govori pozitivno, no, ona ga je usmjerila u posao kojim se danas bavi, a to su računovodstvo i revizija. Tvrtka Grubeša d.o.o. revizorski posao obavlja od 2000. godine, zapošljava 17 radnika, a s oko 250 klijenata i opsegom poslovanja stekla je status jedne od najvećih takvih tvrtki u Hrvatskoj! Sve te godine vrlo uspješno vodi brigu o računovodstvenim i financijskim poslovima brojnih domaćih pravnih i fizičkih osoba.

    -Naša  djelatnost  uglavnom je pružanje knjigovodstvenih usluga za OPG-ove kojih je na našem području i najviše, imamo nešto obrta i trgovačkih društava, sad se pojavljuju i udruge pa možemo reći da pružamo širok spektar usluga iz područja knjigovodstva. Pored toga ja sam i ovlašteni revizor, tako da radim i te poslove, a već dugo sam i stečajni upravitelj i odradio sam velik broj  stečajnih postupaka, govori nam vlasnik tvrtke Zdravko Grubeša. Ističe poljoprivrednu djelatnost kao dominantnu u posljednjih desetak godina od pojave OPG-ova, kada se još nije ni znao njihov ustroj. U svom tom zakonskom metežu, znao je kaže, da bi bilo vrijedno s njima raditi, tako da su više od 60 posto klijenata OPG-ovi, od malih, do srednjih i velikih. Osim Đakovštine, pokriva znatan broj klijenata i s područja Županje, Babine Grede, Osijeka…

    A što znači biti i kako se postaje revizor, pitali smo našeg sugovornika.

    -Da bi netko mogao obavljati reviziju, mora položiti revizorski ispit pri Revizorskoj komori, nakon toga obavite upis u Trgovačkom sudu da ste ovlašteni revizor i da možete obavljati komercijalnu reviziju,  kojoj ne podliježu sva trgovačka društva, već ona koja imaju prihode  veće od 30 milijuna kuna. Po zakonu ta društva moraju obaviti reviziju, a sami odlučuju kojega revizora će angažirati. Mi šaljemo ponude, a uprave ili NO odlučuju koga će angažirati. Nakon što dobijemo angažman,  naša je zadatak  da ispitamo jesu li njihova financijska izvješća sastavljena u skladu s pravilima struke. Najčešće su kod nas primjenjuju hrvatski standardi financijskog izvještavanja, HSFI. Mi, dakle,  provjeravamo jesu li ti izvještaji napravljeni u skladu s pravilima struke i dajemo o tome svoje mišljenje koje može biti pozitivno, djelomično pozitivno ili negativno, objašnjava Grubeša.

    Đakovačko gospodarstvo stabilno, ali i nestalo s gospodarske scene

    S obzirom na obujam posla koji obavlja, dobro je upućen i u krvnu sliku đakovačkog gospodarstva, za koju tvrdi da je stabilna.

     -U  zadnje vrijeme je situacija takva da gospodarstvenici koji su opstali u proteklom  turbulentnom razdoblju su se stabilizirali, rade uspješno, nema više nekih velikih potresa kojih je bilo i previše. Ovo što se sada događa s valom stečajeva su uglavnom „j.d.o.o. –ovi„ koje su ljudi osnivali za 10 kuna, što su neki iskoristili, a poneki i zloupotrijebili tu mogućnost  pa završavaju u stečaju, ali bez nekog utjecaja jer nikada nisu ni postali značajni gospodarstvenici. Znači, ove tvrtke  koje su opstale su stabilne i posluju po pravilima struke, paze na svoje poslovanje i daleko je to ozbiljniji vid poslovanja nego nekad.

     Ipak, za Đakovo kaže da je potpuno nestalo sa slavonske i hrvatske gospodarske scene.

    – Đakovo više i nema gospodarstva, možda zvuči grubo, ali je tako. Nemamo više ni jednu jaku tvrtku kao temelj gospodarstva za koju bi se vezale male tvrtke. Sve velike ili relevantne tvrtke, osim Meteora koji je preživio i posluje u Đakovu iako je uprava u Zagrebu, što je bitna stvar, su nestale. Mi nemamo više trgovačkih društava kojima je sjedište u Đakovu. Nestankom PIK-a Đakovo ili Đakovštine, Đakovo je gospodarstveno potpuno nestalo s gospodarske scene Slavonije i Baranje, a tako isto i Hrvatske, jer ove tvrtke koje trenutno  postoje su manje tvrtke i nemaju neku ekonomsku moć, a ono što je bitno više nemamo ni menadžment koji je relevantan u bilo kojem području, jer ako nemate veliku tvrtku onda nemate ni menadžment ni menadžere velikog profila koji vode takve tvrtke. Ovo što se kod nas pojavljuje možemo reći da to nije Đakovo, iako ja to smatram Đakovom, to je prije svega Osatina grupa koja je veliki gospodarski subjekt kojemu je sjedište u Semeljcima i imamo Hrast u Strizivojni. To su prave tvrtke koje imaju ekonomsku moć i takve tvrtke su relevantne na tržištu i o njima možemo razgovarati kao o velikim tvrtkama koje imaju ogromne prihode i zapošljavaju veliki broj radnika te obavljaju jednu bitnu gospodarsku granu koja je relevantna za našu regiju. Po statističkim podacima one su uvijek rangirane među vodećim gospodarskim subjektima, navodi Grubeša. Smatra da je gospodarska slika Đakova na neki način zapečaćena.

    Budućnost je u OPG-ovima i malim obrtima

    -Mislim da se gospodarska slika Đakova više ne može promijeniti  jer su se stvari pozicionirale i teško da u samom Đakovu može nastati trgovačko društvo takvog nekakvog oblika. Logično bi bilo da Đakovo ima tvrtku koja se bavi poljoprivredom jer ne postoji ni jedno bolje područje za tu djelatnost od Đakova. Bilo je logično da, kao što je na neki način preživio PIK Vinkovci, iako je sada  u problemima zbog Agrokora, da na ovome području postoji takva jedna tvrtka koja će se baviti poljoprivrednom proizvodnjom na jednom visokom nivou, to znači s finalizacijom svojih proizvoda od primarne proizvodnje do finalizacije. Od drugih grana, tu je jedino još prerada drveta kao drugo prirodno bogatstvo koje se ovdje koristi i normalno bi bilo da kao takva branša preživi. Od industrije teško se može u Đakovu očekivati neka velika investicija i da Đakovo postane industrijski grad, jer nikada to nije ni bio, zaključuje Grubeša. Budućnost grada ipak vidi u malim obrtima koji su ovdje oduvijek imali svoje mjesto i OPG-ovima.

    -Smatram da ti mali obrti i veći OPG-ovi koji su se razvijali sigurno doprinose gospodarstvu Đakova i ne trebamo smatrati katastrofičnim to što nemamo neku veliku tvrtku ili industriju takvog tipa. Važno je  da se gospodarstvo stabilizira i da nema nekih velikih potresa, a da će doći do nekih bitnih promjena u skorije vrijeme, ja ne očekujem, dodaje Grubeša.

    Poručuje da se ne treba plašiti izazova te svakome tko ima znanja, viziju, vještine, preporučuje da se okuša u privatnom poduzetništvu.

    -Ovaj posao zahtijeva čovjeka 24 sata, jer onaj tko želi biti poduzetnik i imati tvrtku mora shvatiti da mora davati sebe, baš doslovno, nauštrb mnogih stvari, ali bez obzira na to mislim da bez poduzetnika i poduzetništva nema ni gospodarstva, ni razvoja ni rasta BDP, tako da ljudima koji imaju nekakvu prirodnu predispoziciju i znanje, preporučio bih da se odluče na to, da se ne plaše, da se svakako okušaju u privatnim vodama, jer je to neminovnost, mi nemamo ništa drugo, osim javnog i privatnog sektora. Ne treba se plašiti, ali moram upozoriti na činjenicu da to iziskuje jako puno energije i truda, poručio je ovaj poznati đakovački poduzetnik.

    Komentirajte

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

    Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

    Blog